Skoro tri godine nakon što su ruski projektili počeli da pogađaju Ukrajinu, Evropa i dalje kupuje značajne količine ruske nafte i gasa, puneći ratnu kasu Kremlja. Analiza koju je objavio Politico pokazuje da je Evropska unija od invazije potrošila više od 200 milijardi eura na rusku energiju, uprkos restrikcijama poput embarga na uvoz sirove nafte pomorskim putem.
Poljska, postojani saveznik Kijeva, sprema se da iskoristi svoj predstojeći šestomjesečni mandat predsjedavanja Savjetom EU kako bi skrenula pažnju na preostalu zavisnost bloka od ruske energije i gurnula ga ka strožim mjerama. Pod vođstvom premijera Donalda Tuska, centristička desna Građanska koalicija ima za cilj da smanji uvoz tečnog prirodnog gasa (LNG) i nuklearne tehnologije iz Rusije.
Tusk se odavno zalaže za strože sankcije, kritikujući zemlje EU poput Mađarske, Njemačke i Italije zbog oklijevanja da kazne Moskvu. Kako Poljska preuzima kormilo, saveznici poput Ukrajine nadaju se da Varšava može galvanizovati blok ka snažnijem djelovanju. "Imamo velika očekivanja od poljskog predsjedavanja", izjavio je Vladislav Vlasjuk, savjetnik za sankcije ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Izazovi sprovođenja sankcija
Energetska strategija EU suočava se s značajnim preprekama. Iako novi propisi o ponovnom izvozu ruskog LNG-a uskoro stupaju na snagu, i dalje postoje rupe u sistemu. Belgija i Francuska, ključni igrači u trgovini LNG-om, obećale su da će primjenjivati ove propise, ali mađarski premijer Viktor Orban ostaje odlučan protivnik sankcija povezanih s energijom, posebno u nuklearnom sektoru.
Duboki odnosi Mađarske s Rusijom, poput partnerstva s Rosatomom na proširenju nuklearne elektrane Pakš, dodatno komplikuju jedinstvo unutar EU. Maria Šagina, ekspertkinja za sankcije, upozorila je na ograničenja trenutnih politika, ističući da sankcije često djeluju reaktivno. "Glavni problem trenutnog režima sankcija protiv Rusije je što mu nedostaje krajnji cilj", objasnila je.
Američki LNG i promjena zavisnosti
Poljski napori mogli bi se ukrstiti s promjenama u transatlantskoj energetskoj dinamici, posebno zbog povratka Donalda Trumpa na mjesto predsjednika SAD-a. Trumpova namjera da poveća američki izvoz LNG-a u Evropu mogla bi se uskladiti s ciljevima EU za smanjenje zavisnosti od Moskve. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen signalizirala je spremnost za dublju saradnju s Vašingtonom, sugerišući da bi povećani uvoz američkog LNG-a mogao smanjiti troškove energije i ojačati energetsku bezbjednost EU.
Međutim, usklađivanje evropskih interesa s otporom zemalja članica poput Mađarske zahtijevaće diplomatsku vještinu. Predsjedavanje Poljske moglo bi predstavljati ključnu priliku za usmjeravanje EU ka jedinstvenijoj i otpornijoj energetskoj politici, smanjenju zavisnosti od ruskih goriva i suočavanju s geopolitičkim izazovima.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR