Vlade zemalja članica Evropske unije razmatraju širu definiciju onoga što se smatra investicijama u odbranu kako bi omogućile veće državne izdatke bez pokretanja kaznenih mjera EU zbog prekomjernog zaduživanja u skladu s fiskalnim pravilima bloka, prenosi Reuters pozivajući se na navode zvaničnika.
Pritisak za veću fleksibilnost u troškovima za odbranu dolazi u trenutku kada se rat Rusije protiv Ukrajine približava četvrtoj godini, američki predsjednik Donald Tramp povećava pritisak na Evropu da značajno poveća vojnu potrošnju iznad NATO cilja od 2% BDP-a.
Lideri vlada EU dogovorili su se na samitu u ponedjeljak da pojačaju napore na jačanju odbrane od Rusije i drugih prijetnji kroz povećanje izdvajanja i popunjavanje nedostataka u vojnim kapacitetima.
Dokument koji je pripremila Poljska, koja trenutno predsjedava EU i postavlja agendu rada bloka, tvrdi da je trenutna interpretacija odbrambenih investicija – koja uključuje samo vojnu opremu poput tenkova ili aviona – previše uska.
„S obzirom na bezbjednosne izazove, tumačenje povećanja investicija u odbranu treba biti široko. Ono ne bi trebalo obuhvatati samo kupovinu vojne opreme, već i kapitalnu podršku fabrikama oružja i municije kako bi se izgradili odbrambeni kapaciteti“, navodi se u dokumentu u koji je Reuters imao uvid.
Takođe se pominju ulaganja u infrastrukturu koju koristi vojska, kao i infrastrukturu koja ima i civilnu i vojnu svrhu, poput izgradnje skloništa u stambenim zgradama ili izdvajanja za civilnu zaštitu, kao kategorije koje bi trebalo definisati kao odbrambene investicije.
Definicija je ključna jer prema novim fiskalnim i dužničkim pravilima EU, koja ograničavaju budžetski deficit na 3% BDP-a, a javni dug na 60% BDP-a, država koja prekorači prag deficita od 3% ne bi bila podložna disciplinskim mjerama ako je višak posljedica troškova za odbranu.
Nova pravila takođe postavljaju godišnji put rasta neto rashoda za svaku vladu EU, koji se računa tako da postepeno, u periodu od četiri do sedam godina, smanji javni dug.
Isključivanje široko shvaćenih investicija u odbranu iz ovih kalkulacija o tome koliko vlada može povećati rashode svake godine dalo bi državama članicama znatno veću finansijsku slobodu.
Zvaničnici su takođe rekli da se u raspravi o povećanju odbrambene potrošnje bez kršenja ograničenja zaduživanja EU razmatra i ideja korišćenja „nacionalnih klauzula o izuzeću“. Ove klauzule omogućavaju vladama da podnesu zahtjev Evropskoj komisiji za suspenziju ograničenja zaduživanja u slučaju ozbiljnog ekonomskog pada ili vanjskih faktora koji su izvan kontrole vlade.
Ova opcija, međutim, nije bila dio poljskog prijedloga i bila je kontroverznija, s manje podrške, rekli su visoki zvaničnici eurozone za Reuters.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je u ponedjeljak, nakon sastanka sa liderima EU o finansiranju odbrane, da je spremna da iskoristi punu fleksibilnost fiskalnih pravila EU, poznatih kao Pakt o stabilnosti i rastu, kako bi omogućila značajan rast odbrambene potrošnje.
Tramp, koji je izazvao sumnje Evropljana u posvećenost SAD NATO bezbjednosnom savezu, rekao je da bi evropski članovi NATO-a trebalo da troše 5% BDP-a na odbranu – brojku koju trenutno ne dostiže nijedna članica NATO-a, uključujući i SAD.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR