Tramp uvodi dodatne carine na čelik i aluminijum svijet strahuje od trgovinskog rata

Predsjednik SAD Donald Tramp najavio je juče značajno povećanje carina na uvoz čelika i aluminijuma, uvodeći fiksnu stopu od 25% bez izuzetaka ili oslobađanja, a ovaj potez, usmjeren na jačanje posrnulih američkih industrija, nosi rizik od širenja trgovinskog sukoba. 

Tramp je potpisao proklamacije kojima se carina na aluminijum povećava sa 10% na 25%, dok se istovremeno ukidaju izuzeća i kvotni sporazumi za određene zemlje. Nove mjere, koje stupaju na snagu 4. marta, uticaće na uvoz iz Kanade, Brazila, Meksika, Južne Koreje i drugih zemalja koje su ranije imale izuzeće. Zvaničnik Bijele kuće potvrdio je da će biti uklonjene i pojedinačne tarifne olakšice za određene proizvode od oba metala. 

„To je 25% bez izuzetaka ili oslobađanja. Odnosi se na sve zemlje, bez obzira na porijeklo,“ rekao je Tramp. 

Iako je nagovijestio mogućnost izuzeća za Australiju zbog njenog trgovinskog deficita sa SAD-om, Bijela kuća je saopštila da su prethodne olakšice umanjile efikasnost carina uvedenih 2018. godine na osnovu Sekcije 232, koje su bile opravdane nacionalnom bezbjednošću. 

Pored toga, Tramp je uveo novi sjevernoamerički standard prema kojem uvezeni čelik mora biti „istopljen i izliven“, a aluminijum „istopljen i liven“ unutar regiona. Cilj ove politike je suzbijanje uvoza minimalno obrađenih kineskih i ruskih metala koji zaobilaze postojeće trgovinske restrikcije. Carine će se takođe proširiti na prerađene proizvode, uključujući čelične konstrukcije, aluminijumske ekstrudate i čelične žice koje se koriste u prethodno napregnutom betonu. 

Trgovinski savjetnik Bijele kuće Piter Navaro opisao je ovaj potez kao „čelične i aluminijumske carine 2.0“, naglašavajući da će zaustaviti dampinške cijene iz inostranstva, podstaći domaću proizvodnju i ojačati ključne industrije od ekonomske i bezbjednosne važnosti. 

Prilikom potpisivanja naredbe, Tramp je najavio planove za uvođenje recipročnih carina za zemlje koje nameću dažbine na američku robu, a dodatni detalji biće objavljeni u roku od dva dana. Takođe je spomenuo mogućnost carina na automobile, poluprovodnike i farmaceutske proizvode. 

Na pitanje o mogućim kontramjerama drugih zemalja, Tramp je odgovorio: „Ne zanima me.“ 

Uticaj na industriju i trgovinske partnere 

Američka proizvodnja aluminijuma značajno je opala, sa samo 670.000 metričkih tona proizvedenih 2023. godine, u poređenju sa 3,7 miliona tona 2000. godine. Zatvaranja fabrika u Kentakiju i Mizuriju ostavila su SAD u velikoj mjeri zavisnim od uvoza. Uvoz čelika činio je oko 23% domaće potrošnje 2023. godine, pri čemu su Kanada, Brazil i Meksiko bili najveći dobavljači. Kanada, zahvaljujući svojim hidroenergetskim resursima, obezbijedila je gotovo 80% primarnog aluminijuma koji su SAD uvezle 2024. godine. 

Kanadski ministar industrije Fransoa-Filip Šampanj nazvao je nove carine „potpuno neopravdanim“, naglašavajući da kanadski čelik i aluminijum podržavaju ključne američke sektore, uključujući odbranu, brodogradnju, energetiku i automobilsku industriju.

„Savjetujemo se s međunarodnim partnerima dok analiziramo detalje. Naš odgovor će biti jasan i odmjeren,“ rekao je on. 

Iako Kina direktno izvozi male količine čelika u SAD, američki zvaničnici tvrde da kineski višak kapaciteta podstiče globalnu prekomjernu proizvodnju, prisiljavajući druge zemlje da povećaju izvoz i omogućavajući preusmjeravanje kineskog čelika kroz posredničke države kako bi se izbjegle američke carine. 

Reakcija tržišta i globalni odgovor 

Nakon Trampove objave, azijski i evropski proizvođači čelika zabilježili su pad vrijednosti akcija, dok su akcije kineskih čeličana dodatno pale u utorak. Istovremeno, američke kompanije koje proizvode čelik i aluminijum doživjele su rast vrijednosti dionica u iščekivanju službenih proklamacija o carinama. 

Tramp je prvobitno uveo carine na čelik i aluminijum 2018. godine, koristeći zakon iz perioda Hladnog rata koji se odnosi na nacionalnu bezbjednost, ali je kasnije omogućio izuzeća za zemlje poput Kanade, Meksika i Australije. Takođe su postignuti sporazumi o kvotama bez carina sa Brazilom, Južnom Korejom i Argentinom. Administracija Džoa Bajdena kasnije je pregovarala o sličnim aranžmanima za Veliku Britaniju, Japan i Evropsku uniju. 

Evropska komisija osudila je nove carine, ističući da za njih „ne postoji opravdanje“. Predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen trebalo bi da o ovom pitanju razgovara sa potpredsjednikom SAD Džej-Dijem Vensom na AI samitu u Parizu koji je u toku. 

Ministarstvo industrije Južne Koreje sazvalo je sastanak sa kompanijama koje se bave preradom čelika kako bi razmotrili strategije za minimiziranje uticaja carina. 

Tramp je obećao da će u narednim danima objaviti detalje svog plana o recipročnim carinama. Dugo je kritikovao 10% carine Evropske unije na uvoz američkih automobila, što je znatno više od američke stope od 2,5% na strane automobile. Ipak, SAD zadržavaju carinu od 25% na pikap kamione, što je ključni izvor profita za američke proizvođače automobila, poput General Motorsa.

Prema podacima Svjetske trgovinske organizacije, prosječna trgovinski ponderisana carinska stopa SAD iznosi 2,2%, dok je ta stopa 12% za Indiju, 6,7% za Brazil, 5,1% za Vijetnam i 2,7% za Evropsku uniju.