Lideri zemalja članica Evropske unije podržali su danas planove za povećanje izdvajanja za odbranu i obećali da će nastaviti da podržavaju Ukrajinu u svijetu koji je izmijenjen povratkom Donalda Trampa na poziciju predsjednika SAD.
Oni su pohvalili prijedloge Evropske komisije koji im omogućavaju fiskalnu fleksibilnost u vezi sa izdvajanjima za odbranu, kao i mogućnost zajedničkog zaduživanja do 150 milijardi eura kako bi posudili EU vladama za troškove njihovih vojnih snaga.
Takođe izrazili podršku Ukrajini, ali je ta izjava usvojena bez mađarskog nacionalističkog lidera Viktora Orbana, Trampovog saveznika.
U zajedničkoj izjavi, preostalih 26 lidera EU naglasili su da ne može biti pregovora o Ukrajini bez Ukrajine, obećavši da će joj nastaviti pružati pomoć, prema nedavnom nacrtu.
23:01 EU diplomata: Diskusija o Ukrajini trajala je "15 minuta"
Evropski diplomata, koji je zatražio anonimnost, izjavio je za Euronews da je diskusija o Ukrajini trajala najviše 15 minuta.
Ova diskusija dovela je do usvajanja zaključaka od strane 26 zemalja članica, svih osim Mađarske.
Mađarsko protivljenje prema obnovljenom pritisku za podršku Ukrajini bilo je dobro poznata i prije današnjeg sastanka. Mađarski premijer je blisko usklađen sa stavovima Trampa i pozvao EU da slijedi primjer predsjednika SAD i direktno uđe u mirovne pregovore.
22:55 Stoker: Amerika je partner Evrope i pretpostavljam da će tako i ostati
EU će nastaviti da ima potrebu za "dobrim transatlantskim odnosima" uprkos "sjeni" koja pada na te veze, rekao je novi austrijski kancelar Kristian Stoker, koji je u ponedjeljak položio zakletvu.
On je novinarima nakon samita rekao da i SAD i Evropa "mogu imati koristi od dobrih transatlantskih odnosa".
"Na kraju, nezavisna, slobodna i suverena Ukrajina je u interesu i SAD-a i Evrope", dodao je Stoker.
"Treba shvatiti da će nam biti potrebni dobri transatlantski odnosi kao i ranije. Sada postoje neke tenzije, ali ne bih to previše dramatizovao i trebamo na to gledati smireno. Amerika je partner Evrope i pretpostavljam da će tako i ostati", rekao je on.
21:45 Zaključci Evropskog savjeta – 6. mart 2025.
1. Evropski savjet je održao razmjenu mišljenja sa Volodimirom Zelenskim, predsjednikom Ukrajine.
2. Evropski savjet je razmatrao najnoviji razvoj događaja u vezi sa Ukrajinom. Tekst iz dokumenta EUCO 10/25 bio je čvrsto podržan od strane 26 šefova država ili vlada.
3. Evropski savjet će se ponovo baviti ovim pitanjem na svom sljedećem sastanku.
EUCO 10/25 - izvod
1. Evropski savjet je održao razmjenu mišljenja sa Volodimirom Zelenskim, predsjednikom Ukrajine.
2. Evropska unija je od samog početka podržavala Ukrajinu dok koristi svoje inherentno pravo na samoodbranu protiv Ruske pune agresije i nastaviće da podržava Ukrajinu i njen narod. Evropski savjet ponovo potvrđuje svoju stalnu i nepokolebljivu podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica.
3. Ruska agresija protiv Ukrajine ima šire implikacije na evropsku i međunarodnu sigurnost. Od početka rata, Evropska unija i njene države članice su, sa svojim partnerima i saveznicima, naglašavale potrebu da se okonča ovaj rat kroz sveobuhvatan, pravedan i trajni mir zasnovan na principima Povelje UN i međunarodnog prava. Evropski savjet pozdravlja sve napore prema postizanju takvog mira.
4. S obzirom na novi momentum za pregovore koji bi trebalo da dovedu do takvog sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira, Evropski savjet naglašava značaj sljedećih principa:
a) ne može biti pregovora o Ukrajini bez Ukrajine;
b) ne može biti pregovora koji utiču na evropsku sigurnost bez učešća Evrope. Sigurnost Ukrajine, Evrope, transatlantska i globalna sigurnost su međusobno povezane;
c) bilo kakav primirje ili prekid vatre može se desiti samo kao dio procesa koji vodi do sveobuhvatnog mirovnog sporazuma;
d) svaki takav sporazum mora biti praćen čvrstim i vjerodostojnim sigurnosnim garancijama za Ukrajinu koje doprinose odvraćanju buduće ruske agresije;
e) mir mora poštovati nezavisnost, suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine.
5. Postizanje ‘mira kroz snagu’ zahtijeva da Ukrajina bude u što jačoj poziciji, sa vlastitim snažnim vojnim i odbrambenim kapacitetima kao ključnim elementom. Ovo se odnosi na period prije, tokom i nakon pregovora za okončanje rata. U tom smislu, Evropska unija ostaje posvećena, u koordinaciji sa partnerima i saveznicima istih uvjerenja, pružanju pojačane političke, finansijske, ekonomske, humanitarne, vojne i diplomatske podrške Ukrajini i njenom narodu, te pojačavanju pritiska na Rusiju, uključujući dodatne sankcije i jačanje sprovođenja postojećih mjera, kako bi se oslabio njen kapacitet za nastavak rata.
6. Evropska unija će nastaviti da pruža redovnu i predvidivu finansijsku podršku Ukrajini. U 2025. pružiće Ukrajini 30,6 milijardi eura, pri čemu se očekuje da isplate iz Ukrajinske facilitacije dostignu 12,5 milijardi eura, a 18,1 milijardi eura biće obezbijeđeno kroz G7 ERA inicijativu koja će biti vraćena od viška profita proizašlih iz imobilisanih ruskih imovine. Evropski savjet poziva Komisiju da brzo preduzme sve potrebne mjere kako bi se ubrzale isplate iz gore navedenih instrumenata. Takođe poziva Komisiju i države članice da iskoriste sve opcije iz Ukrajinske facilitacije kako bi povećale finansijsku podršku Ukrajini.
7. Evropski savjet je pregledao urađeni rad na isporuci vojne podrške Ukrajini. Pored sredstava koja su već odobrena za Ukrajinu za ovu godinu, pozdravlja spremnost država članica da hitno pojačaju napore kako bi se riješile hitne vojne i odbrambene potrebe Ukrajine, posebno isporuka sistema za vazdušnu odbranu, municije i raketa, obezbjeđivanje potrebne obuke i opreme za ukrajinske brigade i drugih potreba koje Ukrajina može imati. U tom smislu, naglašava se važna uloga Misije evropske vojne pomoći u podršci Ukrajini (EUMAM Ukrajina). Evropski savjet poziva Savjet da brzo napreduje u radu na inicijativama, naročito onoj Visokog predstavnika, kako bi se koordinisala povećana vojna podrška EU Ukrajini, uključujući komponentu vojnih potreba iz G7 ERA inicijative.
8. Ukrajina sposobna da se efikasno brani integralni je dio bilo kojih budućih sigurnosnih garancija. U tom kontekstu, Evropska unija i države članice su posvećene doprinosu u obuci i opremanju Oružanih snaga Ukrajine, te intenziviranju rada na daljoj podršci i razvoju ukrajinske odbrambene industrije i produbljivanju saradnje sa evropskom odbrambenom industrijom.
9. U svjetlu pregovora za sveobuhvatan, pravedan i trajni mir, Evropska unija i države članice su spremne da dalje doprinesu sigurnosnim garancijama zasnovanim na njihovim nadležnostima i kapacitetima, u skladu sa međunarodnim pravom, uključujući istraživanje mogućnosti korišćenja instrumenata zajedničke sigurnosne i odbrambene politike (CSDP). Sigurnosne garancije treba da budu pružene sa Ukrajinom, kao i sa partnerima istih uvjerenja i NATO partnerima.
10. Evropski savjet podsjeća da će sva vojna podrška kao i sigurnosne garancije za Ukrajinu biti pružene uz potpuno poštovanje sigurnosne i odbrambene politike određenih država članica i uzimajući u obzir sigurnosne i odbrambene interese svih država članica.
11. Evropski savjet naglašava inherentno pravo Ukrajine da bira svoju sudbinu, zasnovano na Povelji UN i međunarodnom pravu. Evropska unija će intenzivirati podršku naporima Ukrajine na reformama na njenom putu ka članstvu u EU.
12. Evropski savjet poziva Komisiju, Slovačku i Ukrajinu da intenziviraju napore ka pronalaženju održivih rješenja za pitanje tranzita gasa, uzimajući u obzir zabrinutosti koje je izrazila Slovačka.
13. Evropski savjet će se ponovo baviti ovim pitanjem na svom sljedećem sastanku.
21:39 Meloni: Nema italijanskih trupa na terenu u Ukrajini
„Isključila sam mogućnost slanja italijanskih trupa“, izjavila je premijerka Italije Đorđa Meloni nakon samita lidera EU, govoreći o mogućnosti slanja trupa na teren u Ukrajini kao garancije nakon potencijalnog mirovnog sporazuma.
„Smatram da je ovakvo rješenje veoma komplikovano i nije naročito efikasno. Pravedan mir zahtijeva sigurne bezbjednosne garancije, koje se mogu postići samo u okviru transatlantskog saveza“.
Meloni je naglasila da bi NATO član 5 trebao biti proširen na Ukrajinu, bez ulaska te zemlje u vojni savez. Rekla je da je otvorena za mirovne misije u Ukrajini, ali samo uz mandat UN-a.
„Ovo bi bila veoma drugačija stvar u odnosu na prijedlog [o slanju trupa] koji se sada razmatra“.
O planu Evropske komisije „ReArm“, Meloni ima i pozitivne i negativne primjedbe.
„Pozdravljamo mogućnost isključivanja izdvajanja za odbranu iz obračuna praga deficita“, rekla je. Međutim, dodala je da bi novi instrument od 150 milijardi eura mogao povećati nivo duga kod nekih zemalja članica, što bi moglo predstavljati problem za Italiju.
„Predložićemo mjere za povećanje ulaganja uz evropske garancije, po modelu InvestEU programa“, izjavila je.
Takođe je jasno stavila do znanja da Italija neće preusmjeravati sredstva za koheziju ka vojnim izdacima.
„Postoji mogućnost da zemlje EU donesu ovakvu odluku, ne možemo spriječiti druge da to učine, ali ću predložiti Parlamentu da isključi mogućnost da Italija koristi sredstva za koheziju za kupovinu oružja“.
21:30 Odluku podržalo 26 lidera EU, protiv bio Orban
Razgovori lidera zemalja članica Evropske unije održani danas u Briselu rezultirali su jednoglasnom odlukom – osim Mađarske – da povećaju izdvajanja za odbranu i ojačaju evropsku sigurnost.
Blok od 27 članica formalno je usvojio zaključke koji naglašavaju da Evropa „mora da postane suverenija, odgovornija za sopstvenu odbranu i bolje opremljena da djeluje i nosi se autonomno sa neposrednim i budućim izazovima i prijetnjama“.
Da bi to postigla, EU je obećala da će „ubrzati mobilizaciju neophodnih instrumenata i finansiranja kako bi ojačala sigurnost Evropske unije i zaštitu naših građana“.
Uprkos širokom konsenzusu, premijer Mađarske Viktor Orban odbio je da podrži izjavu EU o Ukrajini, što je stvorilo razdor u inače ujedinjenom odgovoru.
Ipak, preostalih 26 lidera, uključujući slovačkog premijera Roberta Fica, Orbanovog saveznika, dalo je čvrstu podršku.
Nacrt izjave jasno je stavio do znanja da „ne može biti pregovora o Ukrajini bez Ukrajine“, što je direktna kritika Trampovih nastojanja da marginalizuje evropski angažman i ulogu Kijeva u bilo kojim pregovorima.
S obzirom na to da EU sada posvećuje veću pažnju odbrambenim kapacitetima, blok šalje signal svoje namjere da djeluje nezavisno u zaštiti svojih sigurnosnih interesa u kontekstu promjenjivih globalnih saveza.
21:11 Zelenski traži jedinstvo i sigurnosne garancije
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao se sa liderima EU institucija i zemalja tokom samita, izražavajući zahvalnost za nastavak evropske podrške.
„Veoma smo zahvalni što nijesmo sami“, izjavio je.
Takođe je pokazao spremnost na vazdušno i pomorsko primirje s Rusijom, ali je naglasio da bi takav potez mogao biti samo prvi korak ka sveobuhvatnom mirovnom sporazumu, uključujući sigurnosne garancije za Ukrajinu. Uz to, pozvao je Rusiju da oslobodi sve ratne zarobljenike kao osnovni uslov za uspostavljanje „osnovnog povjerenja“.
I spoke with Norwegian Prime Minister @jonasgahrstore. I thanked him for today’s unanimous decision by the Norwegian parliament @Stortinget to increase Norway’s aid to Ukraine this year from $3.2 billion to $7.7 billion.
— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) March 6, 2025
This is a timely and necessary decision that should serve…
Ukrajinski lider takođe traži obnovljeni angažman SAD, s najavljenim sastankom u utorak u Rijadu. Ponovio je da bilo kakvi pregovori o budućnosti Ukrajine moraju uključivati samu Ukrajinu, naglašavajući princip „nema pregovora o Ukrajini bez Ukrajine“.
Trampov stav i ukrajinski opozicioni lideri
Trampova odluka da obustavi vojnu pomoć i obavještajnu podršku Kijevu naišla je na oštre kritike, ali je njegov specijalni izaslanik za Ukrajinu i Rusiju Kit Kelog branio taj potez. On je za prekid pomoći okrivio Zelenskog, tvrdeći da je to bila vrsta upozorenja.
„Nešto poput udarca mazge daskom preko njuške“, rekao je Kelog.
U međuvremenu, ukrajinski opozicioni lideri održali su kontakte s članovima Trampovog tima. Nekadašnji predsjednik Petro Porošenko i nekadašnja premijerka Julija Timošenko negirali su bilo kakvu umiješanost u navodni plan Bijele kuće za svrgavanje Zelenskog.
Ukrajina i dalje ostaje pod vanrednim stanjem, što je dovelo do suspenzije izbora.
Evropski vojni odgovor
Suočeni s rastućim sigurnosnim izazovima, lideri članica EU izrazili su odlučnost da povećaju vojnu potrošnju.
Poljski premijer Donald Tusk naglasio je hitnost situacije.
„Evropa mora preuzeti ovaj izazov, ovu trku u naoružanju. I mora pobijediti“.
Dodao je: „Evropa u cjelini zaista je sposobna da pobijedi u bilo kojem vojnom, finansijskom ili ekonomskom sukobu s Rusijom – jednostavno smo jači“.
EU lideri podržavaju fiskalnu fleksibilnost i zajedničko zaduživanje za odbranu
Prijedlozi Evropske komisije da se omogući fiskalna fleksibilnost za vojne izdatke i da se zajednički zaduži do 150 milijardi eura za vojne investicije naišli su na široku podršku lidera EU.
Norveška je takođe objavila da će više nego udvostručiti pomoć Ukrajini u 2025. godini, povećavajući godišnju podršku na 85 milijardi norveških kruna (više od 7,2 milijarde eura).
Jedan od najznačajnijih prijedloga na samitu bio je formiranje evropske vazdušne flote od 120 borbenih aviona radi zaštite Kijeva i zapadne Ukrajine od ruskih napada. Vojni eksperti tvrde da bi se to moglo sprovesti bez izazivanja rata s Moskvom.
Izazovi u nadoknađivanju američke podrške
Iako Evropa pokazuje odlučnost, suočava se sa ozbiljnim preprekama u pokušaju da nadoknadi pomoć SAD. Podaci NATO-a pokazuju da je SAD prošle godine osigurala više od 40% ukupne vojne pomoći Ukrajini, nivo podrške koji će Evropa teško dostići. Neki lideri još se nadaju da će Vašington ostati angažovan.
„Moramo osigurati, hladne i mudre glave, da američka podrška ostane zagarantovana u narednim mjesecima i godinama, jer Ukrajina zavisi i od njihove pomoći u svojoj odbrani“, rekao je odlazeći njemački kancelar Olaf Šolc.
Dodatnu neizvjesnost unosi i mađarski premijer Viktor Orban – Trampov saveznik – koji bi mogao da stavi veto na jednoglasnu izjavu EU u podršci Ukrajini. Ipak, on je nagovijestio podršku većem ulaganju u evropsku odbranu.
Makronov nuklearni prijedlog
Samit u Briselu održava se u sjenci rastuće zabrinutosti da bi Rusija, osnažena ratom u Ukrajini, mogla usmjeriti pažnju ka nekoj od članica EU. Francuski predsjednik Emanuel Makron upozorio je na potrebu evropske samostalnosti u odbrani.
„Želim da vjerujem da će Sjedinjene Države ostati uz nas. Ali moramo da budemo spremni ako se to ne dogodi“, rekao je on.
U znak ozbiljnosti situacije, Makron je predložio mogućnost proširenja francuskog nuklearnog odvraćanja na druge evropske države. Prijedlog je dobio podijeljene reakcije.
Predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda ga je pozdravio kao „ozbiljan faktor odvraćanja Rusije“, dok ga je Poljska ocijenila vrijednim razmatranja. Njemačka, s druge strane, insistira na očuvanju američkog angažmana u evropskoj odbrani.
Promjena globalne bezbjednosne dinamike
Trampov zahtjev da Evropa preuzme veću odgovornost za sopstvenu bezbjednost – uz njegovo upozorenje da SAD možda neće braniti NATO saveznike koji ne ispunjavaju ciljeve vojne potrošnje – duboko je uzdrmao evropske lidere. Njegov prividni zaokret ka pomirljivijem stavu prema Rusiji dodatno je pojačao zabrinutost u EU.
Hitnost situacije ogleda se i u odluci buduće njemačke vladajuće koalicije da ukine ustavna ograničenja na zaduživanje u cilju finansiranja odbrane. EU sada stoji pred ključnim momentom u redefinisanju svoje vojne strategije u sve nestabilnijem globalnom bezbjednosnom okruženju.
BMX
Narandzastom klovnu se mora pruziti otpor a madjarsku i orbana izbaciti iz EU
Orban=putin
Sramota za Mađare