Zabrinjavajuće veze postoje između upravljanja najpoznatijom strateškom igrom i ratne mašinerije Moskve.
Više od hiljadu godina, šah je bio sinonim za rat. Danas, Vladimir Putin koristi ovu drevnu igru u kombinaciji sa savremenim spletkama, pokušavajući da odnese pobjedu u surovoj borbi 21. vijeka.
Geopolitička strategija Sovjeta i današnje Rusije već dugo je isprepletena sa topovima, konjima, kraljevima i kraljicama — toliko da je ponekad teško razlučiti gdje prestaje sport, a gdje počinje stvarna borba.
Tri godine nakon što je pokrenuta sveobuhvatna invazija na Ukrajinu, jedan od najpoznatijih ruskih šahista postao je glasni promoter Kremljove ratne propagande — čak je lično dopremao vojnu opremu na front. Nasuprot njemu, ne preko 64 crno-bijela polja, već preko dubokog jaza koji dijeli Putinove pristalice od ostatka svijeta, stoje najpoznatiji velemajstor svih vremena i trener aktuelnog svjetskog prvaka — obojica otvoreno kritikuju ponašanje ruskog predsjednika.
Dok je Zapad zatvarao vrata Rusiji nakon invazije 2022. godine — povukavši biznise, zabranivši izvoz i suspendujući ruske sportske timove iz međunarodnih takmičenja — Moskva je ipak uspjela da zadrži kontrolu nad ključnim šahovskim institucijama. Time je Rusiji omogućeno da izbjegne sportske sankcije, a njenim igračima da nastave da se takmiče na svjetskoj sceni. Čak je organizovala i unosne turnire u okupiranim ukrajinskim teritorijama — na Krimu i u Donbasu.
Za kritičare u Moskvi, svjetski šah postao je instrument meke moći Kremlja — alat za normalizaciju i institucionalizaciju brutalne okupacije susjedne države.
Birokrata i borbeni pas
Veze između Kremlja i šaha duboko su ukorijenjene. A ako postoji jedna osoba koja simbolizuje zamagljenu granicu između politike i sporta, to je Arkadij Dvorkovič.
Sa prosijedom kosom i blagim osmijehom, predsjednik Svjetske šahovske federacije (poznate po francuskoj skraćenici FIDE) odaje utisak prosječnog sportskog birokrate. Ipak, iza te nenametljive pojave krije se zavidna karijera u najvišim krugovima Kremlja: od 2012. do 2018. godine bio je zamjenik premijera u Putinovoj vladi. Prije toga, bio je glavni savjetnik tadašnjeg predsjednika Dmitrija Medvedeva — danas jednog od najglasnijih zagovornika rata protiv Ukrajine.
„FIDE je danas instrument ruskog geopolitičkog djelovanja,“ rekao je Oleksandr Kamišin, predsjednik Ukrajinske šahovske federacije, za Politico. „On je prenosilac i izvršilac zadataka koji dolaze iz Kremlja“.
Dvorkovičevo vođenje svjetske šahovske organizacije naišlo je i na oštru kritiku Garija Kasparova, jednog od najvećih imena u istoriji šaha.
Kasparov, šestostruki svjetski šampion i ruski disident, istakao je da je Dvorkovič više puta koristio tzv. „šahovsku diplomatiju“ kako bi širio moskovski uticaj. Nazvao je FIDE „spoljnom rukom KGB-a“ i naveo primjere kada su se delegacije iz Kremlja pojavljivale na FIDE događajima u strateškim regijama poput Kazahstana i Pakistana.
Po njegovim riječima, takvi obrasci ukazuju na to da se FIDE-ove aktivnosti često poklapaju sa ruskim geopolitičkim ciljevima — čak i ako to ne dokazuje direktnu zavjeru između Moskve i svjetskog šaha.
Dvorkovič je ranije bio na čelu Skolkova, inovacionog centra u Moskvi koji je pod američkim sankcijama zbog razvoja vojne tehnologije za ruske oružane snage. Iako je napustio Skolkovo šest mjeseci prije uvođenja sankcija, u martu 2022. dao je izjavu koju je Fondacija Skolkovo prenijela ruskim medijima — a koja je ponavljala propagandne stavove Kremlja o Ukrajini.
Tvrdio je da je „odrastao na patriotizmu“ i izrazio ponos na ruske vojnike, uz često korišćenu referencu na „nacizam“ – pojam koji ruski zvaničnici redovno koriste kao opravdanje za agresiju prema susjednoj zemlji.
Dvorkovičeva supruga, Zumrud Rustamova, i dalje vodi biznise u Rusiji. Gotovo deceniju je na čelu kancelarije na Kipru u okviru investicione grupe Nafta Moskva, koju kontroliše ruski senator i milijarder Sulejman Kerimov, a istovremeno je bila na visokim i unosnim pozicijama u sektorima polimetalnih sirovina.
Ni Dvorkovič ni njegova supruga nijesu pod sankcijama Evropske unije ili Sjedinjenih Država, ali je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski uveo sankcije Rustamovoj 2023. godine.
Malkolm Pein, britanski šahovski majstor i novinar, izjavio je da se struktura upravljanja FIDE-a promijenila otkako je Dvorkovič preuzeo rukovodstvo, i da su ključne pozicije skoncentrisane u ruskim rukama.
„FIDE je potpuno pod kontrolom Rusije. Uložili su značajna sredstva kako bi osigurali Dvorkovičevo mjesto predsjednika i izmijenili ustav,“ rekao je Pein.
„Ako pogledate sajt FIDE-a, vidjećete da su mnoge ključne funkcije u rukama Rusa, ali najvažnije je, naravno, mjesto predsjednika,“ dodao je. „Dvorkovič je u nezavidnoj poziciji, pokušavajući da pomiri ono što bi trebalo da budu interesi jednog globalnog sportskog tijela sa interesima diktature koja je izvršila invaziju na drugu zemlju.“
Uprkos sjenki koju bacaju njegove veze sa Kremljom, Dvorkovičevi branioci tvrde da je on isključivo fokusiran na to da takmičari ne budu nepravedno pogođeni širim geopolitičkim sukobima. Dvorkovič je izjavio da etičke odluke FIDE-a imaju za cilj da „sport, uključujući šah, ostane dostupan igračima iz cijelog svijeta.“
Ni Dvorkovič ni FIDE nijesu odgovorili na više zahtjeva za komentar, upućenih preko različitih kanala, u vezi s njegovim vezama sa vladom.
Od šahovske table do prve linije fronta
Ako se Dvorkovič može posmatrati kao pijun Kremlja koji se taktički i sporo kreće kroz bež sastančarske sale širom svijeta, Putin ima i svog „crnog konja“ – operativca koji direktno djeluje na neprijateljskoj teritoriji.
Sergej Karjakin, šahovski velemajstor rođen na Krimu – ukrajinskom poluostrvu koje je Rusija nelegalno anektirala 2014. – godinama otvoreno podržava Putinov rat. U posljednje vrijeme zamijenio je šahovske figure aktivnom ulogom na frontu, gdje pomaže u širenju zvanične ruske verzije sukoba putem medija.
„On se zapravo ne bavi samo propagandom,“ rekao je Piter Hajne Nilsen, danski trener višestrukog svjetskog šampiona Magnusa Karlsena za Politico. „On se nalazi na frontu i isporučuje oružje. To je najgore što je ikad viđeno u istoriji. Sve upućuje na doživotnu zabranu.“
Karjakin je dokumentovano posjećivao ratne zone, poput okupirane Avdijevke, koju su ruske snage zauzele u februaru 2024. godine, i isporučivao opremu vojsci. U septembru 2024. preživio je napad dronom blizu Harkiva dok je bio u pratnji ruskih snaga. Kao propagandista, objavljuje sadržaj za oko 24.500 pratilaca na Telegramu, gdje širi dezinformacije o ratu.
Evropska unija uvela mu je sankcije u februaru, navodeći da podržava ruski rat „između ostalog i otvorenim pismom podrške Putinu, putovanjima na okupirane ukrajinske teritorije i prikupljanjem vojne opreme za potrebe ruske vojske“. Za ove aktivnosti, Karjakin je odlikovan medaljom Ruske Federacije „Za zasluge prema otadžbini“.
Karjakin nije odgovorio na više upita za komentar koje je poslao Politico.
Uprkos dokumentovanim aktivnostima, reakcija FIDE-a ostala je mlaka.
U martu 2022. godine, Etička i disciplinska komisija FIDE suspendovala je Sergeja Karjakina na šest mjeseci zbog kršenja etičkog kodeksa organizacije. Ova odluka, prema mišljenju onih koji se protive ruskom uticaju u šahu, djelovala je kao pokušaj da se zaštiti Arkadij Dvorkovič od kritika. Ipak, Karjakinova propagandna retorika se nakon suspenzije samo pojačala, dok FIDE nije preduzela nikakve dodatne mjere.
Kritičari smatraju da Kremlj ima uticaja na FIDE, vršeći pritisak na Dvorkoviča i štiteći Karjakina. U septembru 2024. godine, Karjakin je imenovan za člana Savjeta Federacije Rusije, kao predstavnik okupiranog Krima. Ova otvorena povezanost s Kremljom dodatno komplikuje mogućnost sportskih sankcija, koje su za Dvorkoviča politički osjetljive, uprkos pritisku da poštuje međunarodne standarde.
„Karjakin je veoma aktivan u šahovskim događanjima u okviru Jedinstvene Rusije [Putinove partije], često se pojavljuje s Medvedevom, koji je, između ostalog, bio i Dvorkovičev šef,” rekao je Peter Nilsen. „Karjakin ima zaštitu, a ako bi ga Dvorkovič sankcionisao, snosio bi posljedice“.
Nilsen je naglasio da bi zapadne vlade — poput EU — trebalo da zaobiđu sportske organizacije i uvedu vlastite sankcije: „Lično ću ohrabrivati britansku vladu da krene tim putem“.
Karjakinov slučaj jasno oslikava širu borbu sportskih organizacija da sačuvaju etičke standarde usred rastućih geopolitičkih tenzija.
„To je ono tipično balansiranje“, dodaje Nilsen. „Ali postavlja se sasvim logično pitanje – zašto FIDE i slične organizacije ne rade svoj posao“.
Sovjetski monopol
Šah zauzima posebno mjesto u ruskoj istoriji – duboko je ukorijenjen u kulturi i politici te zemlje. Iako je igra postala popularna među ruskom aristokratijom još u 19. vijeku, pravi uspon doživljava nakon uspostavljanja Sovjetskog Saveza, kada ga nova vlast pretvara u simbol jedinstva ogromne i raznolike nacije.
Po direktivi Josifa Staljina iz 1930-ih, šah postaje državna aktivnost – osnivaju se škole, klubovi i takmičenja širom SSSR-a. Zbog svoje intelektualne težine, igra je bila idealna za demonstraciju sovjetske nadmoći na međunarodnoj sceni.
Sovjetski šahovski sistem bio je bez premca. Talentovana djeca otkrivana su rano i školovana kroz razvijenu mrežu institucija i mentorskih programa, naročito pod vođstvom svjetskog šampiona Mihaila Botvinika. Šahovski časopisi, turniri i filmovi predstavljali su igru kao elitnu, ali dostupnu svima – od radnika do naučnika.
Šah je bio i strateško oruđe i narodno zabavište. Igrači poput Anatolija Karpova sedamdesetih i Garija Kasparova osamdesetih postajali su prave zvijezde, sa privilegijama koje su rijetko kome bile dostupne u tadašnjem sistemu, uključujući putovanja u inostranstvo tokom Hladnog rata.
Dominacija Sovjetskog Saveza na svjetskim prvenstvima – sa osam različitih šampiona tokom više decenija – svjedočila je o ozbiljnosti državne strategije. Međutim, raspadom SSSR-a 1991. godine, ta čvrsta infrastruktura počinje da se urušava. Klubovi su privatizovani, mnogi najbolji igrači emigriraju, a finansiranje slabi – i tako počinje pad nekada nesporne ruske dominacije.
Uprkos svim tim preprekama, ruski uticaj u šahu i dalje je bio prisutan — što nas ponovo dovodi do FIDE-a. Od 1982. godine, ovom organizacijom snažno su upravljale ličnosti iz Rusije, poput Kirsana Iljumžinova i Dvorkoviča, koji su obojica obavljali funkciju predsjednika. Iljumžinov je čak igrao partiju šaha sa libijskim diktatorom Muamerom Gadafijem dok su obojica bili na vlasti.
Ruski šah je posljednjih godina bio pod lupom javnosti, naročito kako je Putin postajao sve agresivniji na međunarodnoj sceni.
U jednom periodu, jedini zvanični sponzori FIDE-a bile su ruske kompanije, uključujući državne gigante poput Ruskih željeznica i korporacije za atomsku energiju Rosatom — što je ukazivalo na finansijsku zavisnost od Kremlja i izazvalo sumnje u transparentnost organizacije.
Nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine, zapadne sankcije su ograničile učešće ruskih šahista na međunarodnim turnirima pod zastavom svoje zemlje. Ipak, oni su nastavili da se takmiče individualno, često bez javnog ograđivanja od rata.
Godine 2023, Šahovski savez Rusije izazvao je dodatne kontroverze kada je napustio Evropsku šahovsku uniju i pridružio se Azijskoj šahovskoj federaciji — potez koji su kritičari okarakterisali kao ciničan pokušaj zaobilaženja sankcija.
„Čista indoktrinacija“
Upravljanje svjetskim šahom pod ruskim uticajem otvorilo je ozbiljna pitanja o neutralnosti FIDE-a i njegovoj posvećenosti međunarodnom pravu — posebno nakon pravne bitke u vezi s održavanjem turnira sa velikim novčanim nagradama na okupiranim teritorijama Ukrajine.
U junu prošle godine, Etička komisija FIDE-a donijela je presudnu odluku protiv Ruskog šahovskog saveza (RŠS), suspendujući ga na dvije godine nakon žalbe Ukrajinskog šahovskog saveza. Optužbe su bile teške: organizovanje turnira na okupiranim teritorijama, saradnja sa licima pod sankcijama i kršenje FIDE-ove politike neutralnosti. Odluka je uključivala i ukor Dvorkoviču.
Međutim, tri mjeseca kasnije, u kontroverznom preokretu, Komisija je u velikoj mjeri ublažila prvobitnu odluku. Dana 13. septembra, suspenzija je zamijenjena novčanom kaznom od 45.000 eura — dok je ukor Dvorkoviču u potpunosti povučen.
Nilsena je takav rasplet duboko razočarao. “Ublažavanjem sankcija, FIDE legitimizuje djelovanje RŠS-a na okupiranim teritorijama,” izjavio je.
Naglasio je da su regionalni šahovski savezi sa Krima i Donjecka formalno uključeni u ruski sistem, što predstavlja očigledno kršenje FIDE-ovog statuta i teritorijalnog suvereniteta Ukrajine.
„FIDE je zažmurio na sve“, dodao je Nilsen. „Ovdje se ne radi o djeci koja igraju šah; ovo je institucionalizacija okupacije kroz sport“.
Etičku komisiju FIDE-a čini sedam članova. Prema zvaničnim dokumentima, odluku o ublažavanju sankcija donijela su trojica: Fransoa Strajdom, predsjednik Komisije iz Južne Afrike, Amerikanac Dejvid Hejter i Indijac Ravindra Dongre.
Strajdom, južnoafrički advokat i dugogodišnji šahovski birokrata, za kog Nilsen tvrdi da je imao presudnu ulogu u ovom preokretu, zauzima i istaknutu poziciju u drugom problematičnom sportskom tijelu — na čelu je Odbora za rješavanje sporova u Međunarodnoj bokserskoj asocijaciji (IBA), organizaciji kojom rukovodi ruski zvaničnik Umar Kremlev.
Veze iskusnog sudije sa firmom SILA International Lawyers — koje je otkrio ukrajinski sportski portal Tribuna — dodatno su raspirile sumnje u njegovu pristrasnost. Ta pravna firma zastupa brojne ruske sportske organizacije.
Strajdom nije odgovorio na upit POLITICO-a za komentar, ali je na jednoj javnoj Facebook stranici kritike zbog svojih veza s Rusijom nazvao „teorijama zavjere“.
Kritičari posebno ističu kako su ruski šahovski turniri organizovani na Krimu i u Donbasu posebno zabrinjavajući.
„Ono što Rusija radi na okupiranim teritorijama je čista indoktrinacija,“ kazao je za POLITICO predsjednik Šahovske federacije Ukrajine, Kamišin. „Gubimo u tom smislu jer ne možemo organizovati toliki broj turnira. Naš posljednji turnir za 70 djece održan je u oktobru u Irpinu, a nagradni fond je bio svega 500 dolara.“
Prema dokumentima do kojih je došla Tribuna, na turnirima koje u okupiranim regijama organizuje Ruska šahovska federacija (RCF), igrači moraju dostaviti lične podatke i pribaviti ruske dokumente — čime se dodatno učvršćuje kontrola Moskve. Ukrajinski zvaničnici, uključujući i Kamišina, tvrde da se time krše ne samo pravila FIDE, već i Olimpijska povelja.
„Rusija je u posljednjih deset godina organizovala više od 2.600 turnira na okupiranim ukrajinskim teritorijama,“ rekao je Nilsen, dodajući da su ti događaji finansirani iz izdašnih ruskih izvora.
U bazi podataka RCF-a registrovano je više od 6.000 igrača iz teritorija pod ruskom kontrolom u Ukrajini, od čega je skoro 5.000 mlađe od 20 godina.
„Naivni“ u pogledu Rusije
Protivnici ruskog uticaja u šahu ipak još nijesu „matirani“, a borbu za nezavisnost sporta predvode ljudi poput Nilsena i njegove supruge Viktorije Čmilite-Nilsen, bivše predsjednice litvanskog parlamenta.
Nilsenov put — od perspektivnog mladog šahiste do svjetski priznatog trenera i glasnog aktiviste — oblikovan je iskustvima iz Rusije.
Na početku karijere putovao je u šahovske centre te zemlje, kako bi učio iz njihove bogate tradicije, ali je s vremenom uvidio koliko je šah isprepleten sa oligarhijskim i političkim strukturama.
„Bio sam jedan od onih Zapadnjaka koji su vjerovali da će angažman s Rusijom dovesti do mira,“ rekao je. „Sad vidim koliko sam bio naivan“.
Svijet gledanja Nielsena oblikovala je i njegova supruga, Čmilytė-Nielsen, koja je takođe šahovska velemajstorica. Upoznala se sa šahom sa samo šest godina, a njene rane pobjede bile su zapanjujuće, uključujući titule prvakinje Evrope i svijeta u omladinskim kategorijama. Nakon što je prešla u politiku kao odrasla osoba, Čmilytė-Nielsen postala je ključna podrška Ukrajini u Litvaniji, doprinoseći tome da njen parlament usvoji rezolucije koje osuđuju agresiju Moskve i priznaju Rusiju kao državu sponzora terorizma.
Njena čvrsta podrška Ukrajini inspirisala je i političku aktivnost Nilsena. „Živeći u Litvaniji, gdje je razumijevanje Rusije oštrije, i gledajući vođstvo moje žene u ovim teškim vremenima, duboko je uticalo na moj pogled na svijet“, rekao je on za POLITICO. „Ona je otišla na liniju fronta 2021. i ispričala mi svoje utiske o ovom ratu. To me natjeralo da preispitam šta Rusija zapravo radi u Ukrajini“.
Kada je Rusija započela invaziju 2022. godine, Nielsen je postao jedan od najglasnijih podržavalaca ukrajinskog suvereniteta u svijetu šaha. Udružio je snage sa ukrajinskim velemajstorom Andriijem Baryshpoletsom u izborima za predsjedništvo FIDE 2022. godine, u pokušaju da izazove Dvorkovičevu vlast.
„Isprva sam oklijevao da se pridružim kampanji za predsjednika FIDE, ali vidjevši duboke veze između šaha i politike, i inspirisan uvidima moje žene o Ukrajini i ulozi Litvanije, osjećao sam da je moja dužnost da se zalažem za transparentnost i integritet u svijetu šaha“, rekao je on.
Ukrajinski Kamyshin na šahovskoj tabli vidi više od strategije: ona je bojište gdje se sudaraju principi, diplomatija i nacionalni identitet. Bivši ministar za strateške industrije Ukrajine, koji je upravljao infrastrukturom železnica u prvim danima ruske agresije, Kamyshin je izabran za predsjednika Ukrajinske šahovske federacije početkom septembra 2024. godine. On je jedna od najuticajnijih ličnosti u zemlji i blisko je povezan sa predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Ima nekoliko ambicioznih ciljeva za svoj mandat.
Kamyshin želi ojačati poziciju Ukrajine unutar FIDE-a, zalagati se za suspenziju ruske šahovske federacije i tražiti uklanjanje ruskih građana iz rukovodstva FIDE-a. To će biti težak zadatak.
„FIDE danas predstavlja izgubljenu stratešku frontu za civilizovani svijet“, rekao je Kamišin, ističući kako se Moskva učvrstila unutar šahovske organizacije, kontrolišući njene odluke i operacije. „Ovo nije samo ruski građanin koji vodi FIDE – ovo je federacija koju vode ruski standardi“.
Jedno od najspornijih pitanja u šahovskoj diplomaciji, prema Kamyshinu, je ruski pokušaj da ponovo integriše svoje igrače pod nacionalnim zastavama i himnama, uprkos svojoj kontinuiranoj agresiji. „Dokle god vode nepošteni rat, ubijajući naše sportiste, šahiste i civile, to je neprihvatljivo“, rekao je on.
Osim geopolitičke borbe, jer Putinove snage nastavljaju ofanzivu na istoku Ukrajine, a američki predsjednik Donald Trump izgleda da planira smanjiti podršku Kijevu, Kamyshin je vođen misijom da obnovi šah u Ukrajini kao strateški alat i simbol otpornosti.
„Ukrajinci moraju postati pametniji i jači“, rekao je on. „Šah je ključni element te strategije. Borit ćemo se na svakom frontu – na šahovskoj tabli i van nje“.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR