Kakva je procedura za eventualno privođenje Dodika?

Ni gotovo cijeli dan nakon što je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine naredilo da se rukovodstvo Republike Srpske privede na saslušanje, to se nije desilo.

Iz Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), bh. policijske agencije, kažu da, iako nisu odbili asistirati u sprovođenju naredbe Tužilaštva BiH za privođenje Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića na saslušanje, SIPA je izvršila bezbjednosnu procjenu, koja je ocijenjena kao visokorizična i kao takva je dostavljena Sudskoj policiji BiH.

Dodik, predsjednik RS, Višković, predsjednik Vlade RS i Stevandić, predsjednik Parlamenta RS, na konferenciji za medije su rekli da se neće odazvati na pozive Tužilaštva, za koje tvrde da je "neustavno".

Esad Fejzagić, advokat i bivši sudija Suda Bosne i Hercegovine, za Radio Slobodna Evropa (RSE) pojašnjava da je cijela procedura za privođenje osumnjičenih osoba zakonski jasna, ali u ovoj situaciji nije jasno ko će da je provede.

Dodik, Višković i Stevandić su osumnjičeni za napad na ustavni poredak, za šta Krivični zakon BiH predviđa zatvorsku kaznu od pet godina, kao i zabranu obavljanja zvanične dužnosti.

Državno Tužilaštvo je ranije objavilo da se od decembra 2024. godine provodi istraga zbog osnovane sumnje da je počinjeno krivično djelo "napad na ustavni poredak", ali nisu pojasnili na šta se odnosi istraga ni ko su osumnjičeni.

Dodik je u danima uoči potvrde Tužilaštva da je izdalo naredbu za njegovo privođenje, davao kontradiktorne izjave o tome da li mu je stigao zahtjev za saslušanje.

Koja je dalja procedura?

Fejzagić pojašnjava da za traženje osumnjičenih bez potjernice ne postoji zakonski određen rok, nego to procjenjuju policijski organi, da li ima svrhe da ih i dalje traže.

Nakon toga raspisuje se centralna potjernica koja vrijedi za BiH, te da ovu osobu traže svi MUP-ovi u BiH, entitetski i kantonalni, Granična policija i SIPA.

Ako i to bude bezuspješno, slijedi međunarodna potjernica, te se u potragu uključuju "policijski organi svih država".

"Ali, nije problem u tome, problem je samo ko će to uraditi, pravno je to lako. To već prevazilazi i moje znanje u smislu struke. To ne zna niko. U tome jest sva problematika ovog čitavog pitanja. Pravno je to vrlo jednostavno", ističe Fejzagić.

Šta ako se MUP RS umiješa?

Ministar unutrašnjih poslova RS, Siniša Karan, rekao je za banjalučku televiziju ATV da niko neće biti uhapšen, te da entitetski MUP "štiti ustavni poredak, svoje ustavne institucije, predstavnike svih institucija i sve svoje građane".

On je kazao da su okvir djelovanja njegovog Ministarstva, a samim tim i Policije RS, zakoni Narodne skupštine RS, prema kojima su SIPA, Sud i Tužilaštvo BiH "neustavne institucije i da im se zabranjuje djelovanje na teritoriji RS".

Fejzagić upozorava da je spriječavanje privođenja, ukoliko do njega dođe, takođe krivično djelo.

"Spriječavanje službene radnje, to je krivično djelo, u vršenju službene dužnosti. Ima predviđeno i u Krivičnom zakonu BiH, i u krivičnim zakonima entiteta", izjavio je Fejzagić.

Dodaje da, ukoliko je Sudska policija suočena sa prijetnjom upotrebe sile druge policijske agencije, oni će prekinuti sa svojim aktivnostima i obavijestiti Sud o tome.

Šta navodi Zakon o krivičnom postupku?

Zakon o krivičnom postupku BiH predviđa da osobe koje su pozvane da daju iskaz tužiocima, u slučaju izostanka, moraju obrazložiti razloge nedolaska.

Potom se to preispituje, nakon čega Tužilaštvo ima mogućnost da zatraži prisilno dovođenje ili pak može odustati od ispitivanja.

Zakon, takođe, propisuje da, ukoliko postoje okolnosti koje ukazuju da bi osumnjičeni mogao pobjeći, ili otići u inostranstvo, sud mu može zabraniti da napusti boravište, ali i privremeno oduzeti putne isprave.

Osumnjičenom se može odrediti pritvor ukoliko postoji opasnost od bjekstva ili ako postoji osnovana bojazan da će "uništiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za krivični postupak" ili uticati na svjedoke.

Šta je prethodilo?

Zahtjev za privođenje najviših zvaničnika RS stiže u turbulentnom periodu koji je uslijedio nakon što je Dodik 26. februara prvostepeno osuđen pred Sudom BiH na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.

Dan nakon presude, Skupština RS usvojila je neustavne zakone kojima je, na području tog entiteta, pokušala zabraniti rad Suda i Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužilačkog savjeta.

U toj namjeri, vlasti RS je 7. marta spriječio Ustavni sud BiH, koji je donio privremenu mjeru i zaustavio primjenu zakona koje je donijela Skupština RS.

Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom njenom dijelu teritorija nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

Ipak, nije jasno koliko odluka Ustavnog suda BiH utiče na vlasti u RS, obzirom da je Nardoan skupština RS još 2023. usvojila zakon o neprimjenjivanju njegovih odluka na teritoriji entiteta.

Dodik je isti dan nakon odluke Ustavnog suda BiH izjavio da će se zakoni nastaviti primjenjivati uprkos njoj.

Nakon toga, vlasti RS su nastavile sa neustavnim aktivnostima, uključujući i razmatranje novog entitetskog Ustava na skupštinskoj sjednici 12. marta, kojim se predviđa da je RS "država", osnivanje entitetske vojske i ukidanje Vijeća naroda RS.