Približavanje evropske perspektive Zapadnom Balkanu dovelo bi do smanjenja nacionalističke retorike, smatra ministar spoljnih poslova Slovačke Miroslav Lajčak.
Kada je riječ o Crnoj Gori, Lajčak smatra da je njeno članstvo u NATO jedna od ključnih prekretnica, te da će ono imati pozitivne efekte za sve države šireg regiona koje teže članstvu, jer pokazuje da Alijansa ima politiku otvorenih vrata, da je kredibilna te da ispunjava ono što i zemlja ispuni.
On je u intervjuu za Juropijen Vestern Balkans (EWB) konstatovao da se proces proširenja usporio zbog internih pitanja EU, kao što su ekonomska i migrantska kriza, ali da ono ostaje jedna od glavnih politika Evropske unije.
"Odgovor na pitanje o budućnosti proširenja je u rukama zemalja kandidata zato što će EU uraditi svoj dio", istkao je on.
Upitan da prokomentariše aktuelno stanje demokratije i medija u Srbiji, Lajčak kaže da je članstvo u EU politički proces zasnovan na tehničkim kriterijumima, ali nikako tehnički proces, kao i da je politička posvećenost od ključnog značaja.
"Kada je riječ o medijima u Srbiji - da, postoje mnogi signali za zabrinutost i situacija postavlja znakove pitanja, što se odrazilo i u izvještaju EK o napretku. Takođe smo primili i nekoliko signala tokom predsjedničke kampanje", navodi Lajčak.
Mediji su u privatnom vlasništvu, ali postoji legitimna zabrinutost o uticaju države i političkih snaga na nezavisnost medija, kaže Lajčak i dodaje da je predstavnica OEBS za slobodu medija prava adresa za pitanje o objektivnoj procjeni.
Govoreći o situaciji u Bosni i Hercegovini, Lajčak kaže da je nepravedno i licemjerno nazivati je "propalom državom" zato što je BiH ono što je međunarodna zajednica napravila.
"Dejtonski sistem nije skrojen u Sarajevu ili u Banjaluci, to je veoma kompleksan i komplikovan sistem i iako uspjeh postoji, on je nesumnjivo mnogo sporiji nego što bismo voljeli", navodi on.
Ključno pitanje je funkcionalnost države, kaže Lajčak i dodaje da je po njegovom mišljenju najbolji način za rješavanje tog pitanja proces evropskih integracija.
"Pomoglo bi i ako bi međunarodna zajednica bila jedinstvena po pitanju BiH zato što svaka podjela u međunarodnoj zajednici vodi do podjela društva u BiH", kaže on.
Povodom situacije u Makedoniji, Lajčak izražava nadu da će formiranje vlade na čelu sa Zoranom Zaevim označiti kraj političke krize i dovesti do prevazilaženja podjele društva.
Komentarišući uticaj Rusije u regionu, slovački zvaničnik ocenjuje da je to logična posljedica angažovanja EU.
"Ne može se sakriti činjenica da je EU postala mnogo manje vidljiva i aktivna na političkom nivou. To tako funkcioniše - ne treba se čuditi što su drugi igrači koji su takođe zainteresovani za ulogu u regionu iskoristili prostor koji je EU ostavila praznim", kaže on.
Prema njegovim riječima, članstvo u EU ne znači prekid odnosa sa Rusijom, već je riječ o geostrageškoj orijentaciji.
"Ako želite da budete dio EU to znači da morate da preduzmete neke korake i donesete političke odluke. Niko vas realno ne tjera na to, ali to mora da bude jasno", objasnio je on.
Ili, kako je dodao, "ako želite da imate prijateljske odnose sa EU ali ne i da budete njen dio, onda treba da odlučite da li hoćete da se pridružite nekoj drugoj uniji ili da nastavite sami", dodaje Lajčak.
On je uvjeren da nema bolje perspektive za zemlje u ovom dijelu svijeta od perspektive članstva u EU.
Na pitanje da prokomentariše nacionalističku retoriku političkih elita u zemljama zapadnog Balkana, Lajčak navodi da ona postoji te da je dio političke kulture regiona. To, kako je rekao, ne pomaže, ali djeluje kod birača zbog čega je politički lideri koriste, a birači očigledno reaguju pozitivnije na nacionalističku nego na proevropsku retoriku.
"Dio odgovora je možda u činjenici da je evropska perspektiva manje opipljiva u poređenju sa prethodnim godinama, a da bi se to prevazišlo, moramo da približimo perspektivu EU, učinimo je kredibilnijom i onda će evropska retorika, nadam se, postepeno zamienjivati nacionalističku retoriku", zaključio je šef slovačke diplomatije.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR