Crnogorska zastava na Ostrogu

Piše: Vladimir Jovanović

Crnogorska zastava leprša sa Ostroga četiri puta godišnje na velike crkvene praznike – stoji u jednome svjedočenju iz 1876. godine.

Manastir Ostrog je svakako najposjećenije pravoslavno svetilište u Crnoj Gori, a u njemu se poštuje kult Svetoga Vasilija – Ostroškoga Čudotvorca (†1671), koga je 1768. kroz posebnu službu i sinaksar kanonizovala i svim svetima pridružila autokefalna Mitropolija crnogorska – Crnogorska pravoslavna crkva.

Gornji manastir Ostrog je utemeljen od „prvago, svetago i prepodobnago” igumana Isajie „od Onogošta, od sela Popa” – Pope su naselje u savremenome Nikšiću.

Sveti Vasilije – porijeklom vjerovatno iz crnojevićke Crne Gore, prema nekim predanjima upravo iz Bjelopavlića, a rukopoložen za sveštenomonaha na Cetinju od našega mitropolita crnogorskoga Mardarija Uskokovića-Kornećanina – Gornji Ostrog obnovi sa monasima koje tamo po svome dolasku zateče…

Donji manastir Ostrog je utemeljio mitropolit Petar I Petrović-Njegoš – potonji Sveti Petar Cetinjski Čudotvorac (†1830), skupa sa igumanom ostroškim Josifom Pavićevićem i Bjelopavlićima koji 1824. sagradiše manastirsku crkvu Svete Trojice…

Čak trojica poglavara naše autokefalne Crkve su prethodno bili manastirski nastojatelji Ostroga: Ilarion Roganović (†1882), Visarion Ljubiša (†1884), Mitrofan Ban (†1920); a to 1850-ih umalo nije postao i arhimandrit ostroški Nikodim Ra[j]ičević.

Od 1878. Ostrog je katedra Zahumsko-raške episkopije, druge eparhije bogohranime Mitropolije crnogorske – Crnogorske pravoslavne crkve, etc.

***
Objaviću, dakle, svjedočenje o Ostrogu koje je ostavio Srbin, Arsa Pajević (1840-1905), publicista i izdavač.

On u Crnoj Gori boravi ratne 1876. godine, o čemu izvještava u ondašnjoj periodičnoj štampi, a utiske je sabrao u knjizi „Iz Crne Gore i Hercegovine: Uspomene vojevanja za narodno oslobođenje 1876” (Novi Sad, 1891).

Crnogorci su pod Ostrogom ratovali s Turcima tri puta (1768, 1852/1853, 1877) i spašavali mošti Svetitelja. U tim herojskim vremenima, Donji manastir Ostrog je opasan bedemom.

Napominjem i da je naziv „ostrog” po jednoj vrsti vojničkoga utvrđenja (tabor, opkop, tvrđava – castrum), etc.

Kad Arsa Pajević boravi u Ostrogu, on svjedoči da je svetilište zaživjelo za mase hodočasnikâ, ne samo iz slobodne Crne Gore, kao i da manastirska bratija Crnogorske autokefalne crkve stavlja vjernicima na raspolaganje 21 keliju i „mnogi narod smestiti [se] može, i to su sve lepe, čiste, većinom svelte odaje, u kojima je na podu puno spavaćih haljina s jastucima i drugom nužnom opremom za postelje, kojih ima i vrlo finih sa politiranim krevetima u nekoliko odaja”.

„Osim toga, na strani, malo dalje od crkve u manastirskoj avliji”, piše Pajević, „stoje podignute tri velike zgrade, svaka na dva boja, u kojima su na gornjim bojevima odaja do odaje, a uz svaku odžaklija ili kuhinja, uz koje se pruža dugačak hodnik”…

No, uvodni dio opisa Ostroga od Srbina Pajevića, svjedoči da se nikakve trobojke „4xS” ne ističu na toj svetinji, kao što je slučaj posljednjih decenija. Uostalom, to i nije bilo moguće, ne samo jer pomenuta zastava, službena SPC, tada nije postojala, nego nije postojala ni SPC – osnovana je tek 1920. godine, a zastava SPC sa „4xS” je utvrđena 1931. Ustavom SPC (čl. 4 st. 2).

Nasuprot, „4xS” novotarijama i krivotvorinama, narodna je tradiicja da se na Ostrogu i drugim svetinjama Crne Gore vijori crnogorska zastava, koja u sadašnjoj osnovi ima kontinuitet od oko 600 godina.

***
Arsa Pajević o Ostrogu 1876. zapisuje:

„U jednom od najlepših i najpitomijih krajeva Crne Gore, u Bjelopavlićima, plemenu koje daje 2.000 ubojnih vojnika, severozapadno, na samoj granici ove nahije, na grdno visokom brdu, dobar sahat više bjelopavlićkog polja, beli se Donji manastir Ostrog usred svojih lepih i golemih zgrada na dva boja.

Ceo manastir opasan je visokim kamenitim zidom, na kojem pri ulazu više vrata portanskih stoji obeležje Časnoga Krsta, i malo dalje, kao na strani, uzdiže se vrlo visoka motka, koja te podseća na konzulatske bandijere u velikim evropskim varošima.

Ona i ovde istu ulogu čini, jer se na njoj takođe ističe i leprša CRNOGORSKA ZASTAVA četiri puta na godinu o velikim praznicima, naime o Petrovu danu, o Vel. Gospođi, o Vaskreseniju i o Sv. Trojici (Duhovima)”…