Piše: Vladimir Jovanović
„Opis Kraljevske javne biblioteke u Drezdenu” je publikacija koju je 1839. objavio dr Konstantin Karl Falkenštejn (1801–1855), dvorski savjetnik, bibliotekar i kolekcionar.
Falkenštejn je poznat i po svojoj istoriji razvoja štamparstva „Geschichte der Buchdruckerkunst in ihrer Entstehung und Ausbildung” (Lajpcig, 1840).
U „Opisu Kraljevske javne biblioteke u Drezdenu” Falkenštejn notira i jedno djelo na CRNOGORSKOME JEZIKU (Montenegrinische Sprache) i to od vladike Petra II Petrovića-Njegoša.
Vjerovatno se radi o knjizi „Пустиняк Цетински”, koja je 1834. pečatana u ШТАМПАРИ ЦРНОГОРСКОЙ.
Primjerak Njegoševa djela je dospio u Kraljevsku javnu biblioteku u Drezdenu. Falkenštejn o tome piše:
„Pjesme sada vladajućega Vladike Crne Gore, Cetinje, 1834. godine, štampane na CRNOGORSKOME JEZIKU – prvi proizvod privatne štamparije mladoga princa koji nije ušao u trgovinu knjigama, nego ih samo poklanja”.
.
.
CRNOGORSKI JEZIK – zapažanje iz 1829. godine
20.07.2021. 18:00
CRNOGORSKI JEZIK – zapis iz 1846. godine
19.07.2021. 15:56
CRNOGORSKI JEZIK – komentar Gorskoga vijenca iz 1905. godine
21.07.2021. 19:40
CRNOGORSKI JEZIK – šta 1830-ih o njemu pišu Srbi i Hrvati
17.07.2021. 14:47
Jovan
Miloš Obrenović se potpisivao palcem. Njegoš u isto vrijeme poše Gorski Vijenac. Toliko o pismenosti. Pročitaj neko od Miloševih pisama ( koja je dikti rao jer nije znao da piše) nećeš moći jer srbi pišu anahronom turskim. Ukrali ste nam jezik i sad treba da ga zovemo po vama. Nemoralno.
jovan
@Jole A iz kojih razloga bi se jezik Crnogoraca toga vremena zvao "srpski" a ne Crnogorski. Srbima je jezik utemeljio V. Karadžić, kroz rječnik. Većinu je uzeo iz crn. jezika. Zašto bi mi zvali naš jezik vašim kad ste uzeli čak i glas "h"- pismo Vuka Gagiću. 30 slovo tada. Ś nemate ni sad.
Jole
Poznata je ljubav Nemaca ka rasturanju Slovena, po principu `zavadi pa vladaj` (a ako to ne uspe onda i vojno) — i to još od vremena rasturanja Velike Moravske pa sve do danas. Tu su i njihovi naučenjaci — a upotreba jezika odnosila se na teritorij. princip (i naziv države) a ne nacionalni.