SEMPER IDEM-UVIJEK ISTO

Piše: Jadranka Selhanović

SEMPER IDEM - UVIJEK ISTO. Dvije riječi kojima bi se najsažetije mogao predstaviti  odnos SPC prema državi Crnoj Gori, CPC, crnogorskom nacionalnom pitanju, crnogorskom identitetu. Uvijek isto, SPC i njeno osporavanje svega što je crnogorsko. Da se to činjenje SPC nije mijenjalo, odnosno da je tokom vremena ostajalo isto, svjedoči  i dokument nastao prije pola vijeka, u kojem opis tadašnjih događaja, uvjerljivo podsjeća na današnja dešavanja.  

                                 RAZGOVOR  PREDSJEDIKA  TITA  SA  DELEGACIOM  CRNE GORE

U delegaciji su bili Veselin Đuranović, Vidoje Žarković, dr Žarko Bulajić, Dobroslav Ćulafić i Vojo Srzentić.

Veselin Đuranović: Druže Predsjedniče, mi smo iz dva razloga željeli da dođemo kod vas.

       Prvo, željeli smo da Vas neposredno informišemo o političkom stanju u Crnoj Gori. Čini nam se da će neposredno informisanje najbolje nama koristiti i Vi ćete najbolje steći utisak o tome kakvo je stanje kod nas i kako radimo.

      Sticajem okolnosti nekako ne možemo da imamo sa Vama češće kontakte, pa mislimo da je ovakva posjeta prilika da Vam izložimo situaciju u vezi sa ekonomskim razvojem

      To je jedno, a drugo, moram da kažem da ćemo biti suočeni sa nekim ekonomskim problemima sa kojima bi smo željeli da Vas upoznamo, odnosno da Vam izložimo situaciju u vezi sa ekonomskim razvojem.

      Ja bih kratko rekao o tome kako gledamo na ocjenu političke situacije kod nas. Mi mislimo da je ona u osnovi povoljna. Time želim odmah da kažem da ne podcjenjujemo složenost političkih prilika, pa i oštrinu nekih problema koje imamo u tekućem razvoju. Ali, mislimo u osnovi da je ona dosta pozitivna. Kad to kažem onda imam u vidu nekoliko momenata.

I na kraju dva, tri pitanja vezana i za političke prilike i za neke druge stvari.

        Prvo nešto oko djelovanja Srpske pravoslavne crkve. Posljednjih godina Srpska pravoslavna crkva na razne načine, pisano i usmenom riječju, po mojem ličnom mišljenju, a tu se, mislim slažemo manje više svi, u današnjim uslovima glavni je propovijednik ostatka velikosrpske politike u odnosu na crnogorsko nacionalno pitanje. Imamo konstantno od 1966. godine na određeni način da pojedini crkveni velikodostojnici, uključujući i patrijarha Germana, pokušavaju da obezvrijede krupne političke tekovine koje smo izvojevali u revoluciji ovakvim rešenjem crnogorskog nacionalnog pitanja.

         Drugo, Srpska pravoslavna crkva naročito od ocjepljenja Makedonske pravoslavne crkve, autokefalnošću Makedonske pravoslavne crkve, pojačava pritisak na Crnu Goru. Valjda plašeći se da i tu ne izgubi pozicije ili iz ovih ili nekih drugih razloga. Ali, interesantno da oni na toj liniji pojačavaju svoju aktivnost i veoma velik pritisak vrše na sveštenstvo u Crnoj Gori, primjenjujući čak i neke krajnje nedemokratske metode u traženju određene discipline.

        Treće, oni su se sada naročito angažovali na pitanju Njegoševog mauzoleja. To je isključivo politička rabota, tako da kažem, i to nema nikakve veze sa tim.

Predsjednik Tito:

Veselin Đuranović: ...... crkvenim pravima. Oni su pošli daleko u tome, da su išli sa tužbom Ustavnom sudu gdje su iznijeli niz falsifikata i u pogledu karaktera te materije i u pogledu svojine kapele i u pogledu našeg odnosa prema toj kapeli itd.

Predsjednik Tito:

Veselin Đuranović: Mi smo njima rekli: kapela se može prenijeti gdje god oni hoće. To je jedno, mi smo im rekli ako hoće mogu i neke crkvene simbole na ovom mauzoleju da daju, nema problema u tome. Međutim, to je očigledno politička rabota i mi mislimo da sa njima ne idemo ni u kakav spor, jer mi sebe ne smatramo spornom strankom sa njima.

Predsjednik Tito:

Veselin Đuranović: On je donio onaj svoj poznati ukaz, ukazom kralja Aleksandra ukinuta je samostalnost Crnogorske pravolsavne crkve i Makedonske pravoslavne crkve i spojene su sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

Vidoje Žarković: A ovu sadašnju kapelu koja je na Lovćenu i koja treba da se premjesti podigao je i osveštao na rođendan svoga sina Petra.

Veselin Đuranović: Oni su pošli u jednu političku ujdurmu. Mi smo imali razgovor sa crnogorskim mitropolitom. Mi smo izašli sa zvaničnim saopštenjem Vjerske komisije Crne Gore gdje smo iznijeli naše političke stavove o tome, ukazali veoma otvoreno i oštro na ova pitanja i izrazili nadu da će oni da promijene odnos prema Crnoj Gori. Međutim, u koliko do toga ne dođe, mi ćemo vjerovatno biti prinuđeni da idemo na neke dalje mjere u tom pogledu. Prvo,  sigurno da ovaj mitropolit u Crnoj Gori teško može da ostane dalje. A vidjećemo kakav je sada stav Sinoda. Jer oni se dosta kriju, isturaju njega i mitropoliju da je ona nosilac svega toga. A ovako sa strane iz pozadine stoje, podsiču ga i daju mu određene savjete. A u suštini su oni glavni.

Predsjednik Tito:

Vidoje Žarković: U stvari oni se bore da dobiju političke pozicije u našem društvu koje po našem ustavnom sistemu nemaju i ne mogu imati da oni budu zaštitnici kulture, zaštitnici nacionalnih interesa i sl.

Predsjednik Tito:

Vidoje Žarković: ....... sada traže zaštitu od Ustavnog suda i Ustavni sud to odugovlači.

Veselin Đuranović: Što se tiče Ustavnog suda, mi nismo to pitanje htjeli ranije da postavljamo i za sada ga nećemo postavljati. Ali, Ustavni sud je mogao da izabere jeno od tri rešenja. Ili sebe da oglasi nenadležnim, ili da tu stvar ustupi Ustavnom sudu Crne Gore, jer oni su namjerno preskočili Ustavni sud Crne Gore, a red je bio da se njima redovno obrate, i treće, oni su mogli da idu na neko političko konsultovanje sa nama o tome. Ovo je izazvalo dosta nepovoljan odjek, ovakav stav Ustavnog suda naročito na Cetinju. Cetinjani su dosta ogorčeni.

Predsjenik Tito:

Veselin Đuranović: Što se tiče mauzoleja to je isto dobilo isključivo političko obilježje. Tu je i crkva, tu je i politička emigracija koja se tu aktivirala, tu su i ostaci tih velikosrpskih šovinista...... To je jedna objektivna sprega sviju tih protiv realizacije ovog projekta. Mi ovdje, izdvajamo jedan broj ljudi i njihova gledanja. Razumije se mi ne bi smjeli drugačije da činimo, jer ima jedan broj ljudi koji ima svoja estetska gledanja i poglede. Ali to nije više pitanje estetskih rasprava nego isključivo političko pitanje.

Naši stavovi oko ovoga su sledeći. Mi mislimo da treba ići što prije na realizaciju tog projekta, izgraditi to, završiti to i prekinuti svaku diskusiju i raspravu o tome. Drugo mi nijesmo željeli niti želimo, to su naše političke ocjene, da na ovom pitanju stvaramo dvije političke partije u Crnoj Gori ili bilo gdje, na pitanju spomenika. Jer, ako bi izvršili reviziju te odluke, tj. da se ne podiže spomenik na Lovćenu, onda bi to izazvalo veliku političku podjelu u Crnoj Gori.

Predsjednik Tito:

Veselin Đuranović: mi mislimo da za to nema nikakvog razloga. Mi idemo na realizaciju projekta.

I treće, mi mislimo, i to smo u kontaktu sa svima stavili do znanja, da se u to ne miješa niko sem Crna Gora. To je pravo Crne Gore, neka ona odlučuje o tome i da to rješava.