Piše: Vladimir Jovanović
Crnogorska ili stara Zetska mitropolija 1766. nije se potčinila Carigradskoj patrijaršiji, na isti način na koji je u to vrijeme Crna Gora ostala slobodna – piše 1969. „Žurnal Moskovske patrijaršije”.
Za savremene generacije posljednjih godina ove, od 1918. propagandom vladajućih ideologija brižno skrivane činjenice već su dobrano poznate, ali je od značaja da, prije više od pet decenija, o tome piše i „Žurnal Moskovske patrijaršije”.
To je i onda i danas oficijelno glasilo Patrijaršije Ruske pravoslavne crkve, jednomjesečnik koji, uz manje prekide, izlazi od 1931. godine. Kako 2000. godine reče tadašnji glavni urednik glasila, arhiepiskop bronicki Tihon Emeljanov, „bez obzira na neka ograničenja epohe totalitarizma, igrao je veliku ulogu u životu Ruske crkve”. Po blagoslovu patrijarha Kirila Gundjajeva, od 2011. mitropolit Ilarion Alfejev je predśedavajući redakcijskoga savjeta „Žurnala Moskovske patrijaršije”…
Godine 1766. samoukinula se samoupravna Pećka arhiepiskopija („patrijaršija”), pripajajući se matičnoj Vaseljenskoj Majci-Crkvi, a Crnogorska mitropolija je i prije 1766. de facto nezavisna, a nešto docnije i de iure – dobija od sestara-pomjesnih crkava saborna, kanonska i liturgijska priznanja te obnovljene autokefalije, prvotno utemeljene 1485. u epohi Ivana Crnojevića i prvih pravoslavnih arhijereja na Cetinju.
Citat u uvodu ovoga članka je iz „Pogleda na prošlost Srpske crkve”, ogleda o genezi SPC, ustrojene 1920, koji istina nije bez nepreciznosti ili stereotipa, a objavljen je 1969. u tri nastavka na stranicama „Žurnala Moskovske patrijaršije”. Tada je glavni urednik mitropolit volokolamsko-jurjevski Pitirim Nečajev (1926-2003).
„Pogled na prošlost Srpske crkve” je napisao profesor-protojerej dr Dušan Kašić (1914-1990), jedan od poznatijih srpskih crkvenih istoričara.
Kašić je rektor Bogoslovije u Beogradu i predavač crkvene istorije na tamošnjem Bogoslovskom fakultetu, autor udžbenika i monografija, učenik klasičnoga crkvenoga istoričara, dr Radoslava Grujića (1878-1955), člana SANU. U pogledu crnogorske autokefalije imali su identične stavove. Profesor Grujić – vidi na linku dolje – između ostaloga, o crkvenim je dešavanjima u Crnoj Gori od 1766. pisao:
„Tada je [mitropolit] Sava [Petrović-Njegoš] opet uzeo upravu u svoje ruke i poslije ukidanja Pećske Patrijaršije proglasio sebe samostalnim mitropolitom. Ovu samostalnost priznao je docnije Sv. Sinod ruski, a za tim i Carigradska Patrijaršija”.
U trećem nastavku „Pogleda na prošlost Srpske crkve” („Žurnal Moskovske patrijaršije”, 11, Moskva, 1969, 41), profesor-protojerej dr Dušan Kašić o Crkvi u Crnoj Gori nakon 1766. godine – a citiraću ga i u izvorniku na ruskome, pa u prijevodu – piše:
„Черногорская же митрополия продолжала жить самостоятельной жизнью, опираясь Русскую Церковь, которая признала за ней АВТОКЕФАЛИЮ”.
„Crnogorska mitropolija nastavila je da živi nezavisnim životom, oslanjajući se na Rusku crkvu, koja joj je priznala AUTOKEFALIJU”…
Crnogorska pravoslavna crkva u diptihu iz 1894. godine
30.09.2021. 11:55
Crnogorska pravoslavna crkva u diptihu iz 1892. godine
01.10.2021. 11:30
Sinod Crne Gore: Bog čuva crkvenu autokefalnost (1908)
10.07.2021. 16:55
rdmr
prvo se ti Lave pokaj i vrati Crnogorskoj crkvi!
Valter
Ok, jasno! Ali kako god, ja sigurno nikad necu pripadati crkvi iz Srbije.
nenad_mne
Poštovani Jovanoviću, bilo bi humano da ovakve tekstove šaljete, direktno, na ruke sadašnjem mitropolitu SPC u CG, kako bi se mogao obučavati iz pravih izvora, a ne da potpada pod uticaj nekakvog rokera, a nije roker, no samoproklamovan istoričar CG, Raković! Proći će i ova, zla vremena, pa treba ži