Naš narod je ponosan na crnogorsko ime

Za Antenu M piše: Jadranka Selhanović

Danas se navršava 100 godina od rođenja Veljka Milatovića, narodnog heroja, istaknutog političara koji je obavljao najviše državne i partijske funkcije u Crnoj Gori i SFRJ. Bio je prvi predsjednik Predsjedništva SR Crne Gore.

Sjećanje na Veljka Milatovića, ovom prilikom, vezujemo za jedan zanimljiv događaj. Godine 2001. Milatoviću se obratio jedan crnogorski novinar da, povodom 60 godina od 13. julskog ustanka crnogorskog naroda, sa njim uradi intervju.

Tih dana Milatović je  kontaktirao Arhiv Herceg Novog i zamoli  da mu obezbijede kopiju  lista „Omladinski pokret“  od 15. avgusta 1944. godine. Na naslovnici traženog lista bio je objavljen tekst „Odluke III zasijedanja CASNO-a“, koji potpisuje Veljko Milatović. Prilikom predaje kopije lista, Milatović je prokomentarisao: „Ovo što sam napisao 1944. godine, osnov je moje priče koju ću  saopštiti i danas“. 

Tekst Veljka Milatovića  sa naslovnice „Omladinskog pokreta“ br. 5 od 15. avgusta 1944. godine, pročitatajte u nastavku.   

                                                        ODLUKE  III ZASIJEDANJA CASNO-a

Odluke III zasijedanja Crnogorske antifašističke skupštine narodnog oslobođenja, održanog 13. i 14. jula ove godine (1944) u Kolašinu, imaju ogromnu važnost za crnogorski narod i ubuduće. Snaga ovih odluka leži u snazi crnogorskog narodnog ustanka. Njegova životvornost jeste u tome što su one rezultat dosadašnje borbe crnogorskog naroda koja je krvno povezana sa borbom ostalih naroda Jugoslavije, u tome što se oslanjaju na II zasijedanje AVNOJ-a.

Po ovim odlukama Crna Gora ulazi, kao ravnopravna federalna jedinica u sastav demokratske i federativne Jugoslavije. Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke pretvara se u Crnogorsku antifašističku skupštinu narodnog oslobođenja koja se konstituiše u najviše zakonodavno i izvršno tijelo Crnogorske federalne jedinice. Skupština je ovlastila svoje Predsjedništvo da imenuje Nacionalni komitet oslobođenja Crne Gore, kao izvršni i naredbodavni organ vlasti čim za to budu postojali realni uslovi.

Odluke o demokratskom uređenju naše zemlje, o izbornosti svih organa narodne vlasti, o izrastanju narodnooslobodilačkih odbora u naredbodavne državne organe i davanju i spajanju najviše zakonodavne i izvršne vlasti u licu našeg parlamenta-CASNO-a, izjava Skupštine o pravima čovjeka i građanina, jesu, zaista, principi najpunije demokratije.

Sve ove odluke jasno pokazuju koliko smo ogromno koraknuli naprijed pred svim ranijim pokušajima rješenja crnogorskog nacionalnog pitanja i demokratizacije zemlje. One jasno pokazuju kolika je suprotnost između ujedinjenog naroda u jednistvenom narodno-oslobodilačkom pokretu i raznih velikosrpskih centralističkih i crnogorsko separatističkih klika. Ove odluke su ponikle na temelju junačke borbe crnogorskog naroda, na njegovom krvlju zapečaćenom bratstvu sa ostalim narodima Jugoslavije, zato one i osujećuju sve, pa i najprikrivenije pokušaje, bilo to da se ne poštuje crnogorska nacionalna individualnost i ravnopravnost, bilo to da se pokuša istrgnuti Crna Gora iz bratske zajednice Južnih Slovena. Naš narod je ponosan na svoje crnogorsko ime za čiju je čast prolio mnogo dragocjene krvi. On je snažan i nepobjediv u bratskoj zajednici Južnih Slovena.

Odluke III zasijedanja CASNO-a, to su odluke crnogorskog naroda, njihova životna snaga leži u njemu.

................................

Naša generacija se rodila u jednom od najsudbonosnijih momenata istorije našeg naroda. Ona je kroz najteže borbe koje je naš narod vodio, časno i slavno doprla do već bliskog i pobjedničkog završetka rata i pomogla svome narodu da uzme u svoje ruke sudbinu svoje zemlje. Njoj je pala u dio i ta ništa manje časna i slavna uloga da pomogne svom narodu u izgradnji i razvijanju po prvi put stečene narodne države i to baš njegove prve ali najteže državotvorne napore.

                                                                                              Veljko Milatović