Lovćen, pusta želja okupatora

Za Antenu M piše: Jadranka Selhanović

Lovćen, simbol crnogorske postojanosti, simbol vječitog slobodarstva. Lovćen gorostas, čuvar, pamtiša. Vjekova. Njegova snaga i značaj bila je poznata svakom okupatoru. Zato su i svi kidisali da ga osvoje. Da njihovo znamenje na njemu postave. Da se uzdignu na Lovćenske visine.

Vjerovatno je manje poznato, da su austrougraske vlasti 1916. godine, bile raspisale konkurs za izgradnju spomenika na Lovćenu. U dubrovačkom listu „Prava crvena Hrvatka“, 18. septembar 1916. u tekstu naslovljenom „Spomenik na Lovćenu“, pisalo je da je već dva mjeseca raspisan konkurs za model jednog spomenika na Lovćenu, koji bi bio postavljen „u slavu zauzeća ovoga jadranskog Gibraltara a potomcima na izgled“. Izložba na kojoj je bilo predstavljeno preko 100 idejnih rješenja od 17 umjetnika, održana je u Herceg Novom 18. avgusta 1916. Jednoglasnom odlukom, idejno rješenje akademskog slikara Marka Rašića, proglašeno je za najbolje.

Kako je bilo zamišljeno pobjedničko rješenje spomenika na Lovćenu, pročitajte u dokumentu koji objavljujemo.

                                             Spomenik na Lovćenu

Otrag dva mjeseca bio je raspisan natječaj za model jednog spomenika na Lovćenu „u slavu zauzeća ovoga jadranskog Gibraltara a potomcima na izgled“. Konkurencija je bila raspisana na sve arhitekte, inžinire, kipare, tehnike i td., te su u vonoj službi u području od Njeguša do Dubrovnika.

Konkurisalo je 17 umjetnika sa preko 100 izložbenih objekata. Izložbu je aranžirao u „Hrvatskome Domu“ u Hercegnovome akademski slikar g. Marko Rašica, koji je takogjer, bio u broju natjecatelja. Na Carev dan (18. avgusta) izložbu je otvorio presvijetli F.M.L. pl. Weber sa pet članova, koji su imai izabrati najpodesniji model dotično nacrt od izloženih objekata. I baš jedini, koji je ima model iz gipsa, respekt.sadre, bio je g. Marko Rašica, dok su svi drugi natjecatelji imali samo nacrte.

Ovaj nacrt velevrijednog našeg slikara odnese sam prvu nagradu po jednoglasnom sudu svega skupa za prosugjivanje. Tako dok smo prije upoznali u g. Marku Rašici jednoga poizbor slikara, sada se upoznajemo s još jednom velikom njegovom vrlinom u svojsvu kipara i arhitekta.

Spomenik je arhitektonsko-kiparske naravi, a bit će zidan od bijeloga kamena sa crvenkastim kamenim umecima. Kako će spomenika stajati na ogromnom visini od 1759 m to će biti gragjen od prilično surova materijala, da kompaktnije djeluje. Svi nepotrebni detalji bili su ispušeni. Spomenik će sršiti u visini od 16 dotično 32 metra.

Spomenik predstavlja genija pobjede i slave. Obzirom na veliku visinu genij je kazan u jednoj vrsti tunike sa kacigom. Ovaj, stigavši na najveću visinu Lovćena (Stirovnik), osovio se na vječna vremena prekriživ ruke na maču.

Na vrhu mača je monogram FJI (simbol vojske našega Ćesara), a na donjoj strani mača je uklesan historijski datum: 11/I 1916. t.j. dan osvojenja Lovćena od naše nepobjedive vojske. Genija ovjenčava okolo glave, niz tijelo i preko mača lovor-vijenac (simbol slave). Ovaj vijenac kao i pismena bit će samo od crvenoga kamena da ih svaka zastava na Jadranu uzmogne vidjeti i pokloniti se koliko onome monogramu toliko sretnome hijstorijskome datumu. Genij će bit okrenut prema jadranskom pučini i protivnoj Italskoj obali.

On je straža Jadrana i istočne jadranske obale. Geniju otraga priljubljena je uz tijelo trokutna kula kao obrana proti zavrletnim navalama. U spomeniku je dakle reinkorporisna snaga, obrana, slava i pobjeda pod veličanstvenim monogramom našega viteškog vladara Frana Josipa I.

 .