Devedeset godina od rođenja našeg jedinog Oskarovca: Čovjek koji je odbio Diznija

Jedini Crnogorac koji je dobio najveće svjetsko filmsko priznanje rođen je na današnji dan 1927.

Dušan Vukotić - reditelj, scenarista, animator, profesor na Filmskoj akademiji, član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti radni vijek je proveo u Hrvatskoj.

Snimao je od 1956, a do smrti 1998 predavao je režiju, crtao karikature za najpoznatije jugoslovenske magazine, i osvojio 146 međunarodnih nagrada za animirane filmove.

Ostao je poznat po tome što je je bio kompletan autor dokumentarnih i igranih filmova, sam je pisao scenario, crtao i režirao na kraju.

Za kratki film iz 1961, "Surogat" dobio je kipić Američke filmske akademije.

Vukotićev trijumf bio je tim veći što je ovo bio prvi dobitnik Oskara, koji nije s američkog tla.

Godine 1963, bio je ponovo nominovan, za film "Igra".

Godine 1971. Vukotić je izabran za redovnog člana Američke filmske akademije; za dopisnog člana Crnogorske akademije nauka i umjetnosti 1977. a za njenog redovnog člana 1985. godine. 

U jednom Glasniku Odjeljenja umjetnosti CANU, Vukotić je zapisao: "Savremeni animirani film može sugestivno i angažovano da progovori o svakodnevnim problemima čovjeka i vremena u kojem živimo - njegovi sadržaji nijesu više samo naivne burleske, anegdote, bajke, basne i vilinsko carstvo prinčeva i princeza. Crtani film je prevazišao jezičke barijere i ostvario svoju najveću vrijednost - univerzalnu čitljivost."

Takav je bio sav njegov opus - svaki kadar vrvio je filozofijom ali opet, njegovi radovi bili su veoma komunikativni. 

O tome svjedoči i oskarovski "Surogat" o kojem je kritika zapisala: "Vukotićevo stvaralaštvo nijesu puki gegovi, to je filozofija, čitav jedan pogled na svijet”! 

Već u svom prvom crtanom filmu, Vukotić se nastojao odvojiti od principa diznijevske animacije, on je izbrušio sasvim novi, minimalistički stil od kojeg i današnje generacije mogu da uče.

Inače je dobio poziv od Volta Diznija, da u njegovoj čuvenoj filmskoj industriji uradi TV seriju od 52 filma na temu iz "Surogata", sa istim glavnim junakom, pod američkim naslovom “Mister Surogat”.

Iako bi ovim projektom riješio materijalne (ne)prilike, Duško galantno zahvaljuje, zapisao je Nikola Vujošević.

"Rekao sam sve što sam imao da kažem na ovu temu, a i prihvatanje ponude bila bi banalizacija umjetnosti”, rekao je tada Vukotić.

Naravno, filmu "Surogat" pretdhodili su i "Nestašni robot," 1956, godine - kada je osnovan “Zagreb film”, zatim serija parodija na popularne filmske žanrove; "Kauboj Džimi" (1957) potom, 1959: "Krava na Mjesecu", "Osvetnik", satirični film "Rep je ulaznica" kao i "Pikolo" (1960). Tako, za samo četiri godine Vukotić ima ostvarenih deset filmova i 26 nagrada, sto je nepoznato u svjetskim razmjerama.

Nakon završene podgoričke gimnazije, pošao je na studije u Zagreb.

Njegov prijatelj Nikola Vujošević prisjeća se da je Duško mnogo volio grad svoje mladosti, mnogo je volio i Crnu Goru. "Brinuo se za njenu savremenost i budućnost. Govorio mi je i o svojoj želji da ponovo živi u Podgorici, ali samo uz pristanak supruge Lile, koja je bila iz Zagreba."

Vukotićeva smrt 8. jula 1998. godine primljena je u Crnoj Gori, posebno u njegovoj Podgorici, s velikim žalom.

Olga Perović je u Pobjedi tada zapisala:  

“Sjećam se zajedničkog rada na organizovanju simpozijuma o crnogorskoj nacionalnoj kulturi, 1968. godine, gdje je Dušan bio jedan od rijetkih Crnogoraca koji su zivjeli izvan Crne Gore koji je i referatom iskazao podršku rješavanju uočenih problema. Ovaj prvi i jedini Oskarovac s jugoslovenskih prostora zadrzao je trajno čvrstu umjetničku principijelnost. Zadnjih godina ne gledamo njegove odlične filmove, a oni mnogo govore i o danasnjem vremenu. Treba se sjetiti one “mrlje mastila”, koja crnilom zastire prostore na mapi. Dušan Vukotić je bio veliki stvaralac, drag čovjek i prijatelj, a njegova smrt je veliki gubitak za crnogorsku kulturu i za evropsku filmsku umjetnost.”

 {youtube}plE3fUvqJTM{/youtube}