Sve sa crnogorskim predznakom bilo je sporno i nepoželjno

Za Antenu M piše: Jadranka Selhanović

Na zahtjev Centralnog komiteta SK Crne Gore, Redakcija Enciklopedije Jugoslavije za SR Crnu Goru, dostavila je 30. maja 1985. godine, informaciju o radu Radakcije.

U informaciji crnogorske Redacije naznačeno je, da su određene enciklopedijske odrednice, nakon dugogodišnjeg sporenja sa Redakcijom SR Srbije,  usaglašene i usvojene verzije teksta. Sporne jedinice, kako je navedeno u informaciji, bile su: tekst o jeziku Crnogoraca; pitanje  vrjednovanja Njegoša, odnosno definisanje, čijem kulturnom nasljeđu pripada njegovo pjesničko-filozofsko djelo; i tekst CRNOGORSKO PRIMORSKA MITROPOLIJA.

Što je pisalo u informaciji crnogorske Redakcije za Enciklopediju Jugoslavije, koju potpisuje prof. dr Slobodan Tomović, stručni urednik, sekretar, pročitajte u tekstu dokumenta koji ovom prilikom objavljujemo:

Dokument:

Članovi Redakcije SR Srbije koji su imali drugačiji prilaz od našeg. Najzad, definitivno je usvojena verzija teksta sa definicijom koja optimalno izražava naučno utemeljeni sud o biću crnogorskog naroda i nacije i najzad u punom je skladu sa ustavno pravnim položajem Socijalističke Republike Crne Gore u SFRJ. Tekst je integralno objavljen u III knjizi Enciklopedije Jugoslavije.

Oko teksta Jezik Crnogoraca, vođena je višegodišnja rasprava. Redakcija EJ za SR Crnu Goru ponudila je Centralnoj redakciji sedam raznih verzija i od različitih autora. Sve ove verzije nailazile su na neodobravanje od strane stručnjaka koje je angažovala Redakcija za SR Srbiju. Na kraju, opštim naporima Centralne redakcije i Redakcije EJ za SR Crnu Goru, kao i saradnjom najeminentnijih lingvista iz SFRJ, usvojena je definitivna verzija JEZIK CRNOGORACA, koja je i objavljena u III knjizi Enciklopedije Jugoslavije.

Pitanje kako vrednovati Njegoša, odnosno čijem kulturnom nasljeđu pripada Njegoševo pjesničko-filozofsko djelo, bilo je dugo u centru spora između Redakcije za SR Crnu Goru i  Redakcije za SR Srbiju. Poslije svega usvojen je zaključak da Njegoševo književno nasljeđe, pored crnogorske redakcije mogu vrednovati i druge redakcije u svojim odrednicama za književnost, u onom smislu u kom je Njegoš uticao na literaturu drugih sredina, ali isključivo kao crnogorskog pisca.  

Tekst Crnogorsko primorska mitropolija, objavljen je u III knjizi Enciklopedije Jugoslavije. Poslije objavljivanja izazvao je žestoko reagovanje listova srpske pravoslavne crkve i zatim NIN-a, Književne reči, Književnih novina itd. Redakcija EJ za SR Crnu Goru na svojoj sjednici od 19. III 1985. godine, ustanovila je da u ovom tekstu nije povrijeđena materijalna istina. Članovi redakcije su konsultovali obimnu istorijsku građu o tom predmetu i došli do zaključka da se autor teksta nije ogriješio o zadatak Enciklopedije. Reagovanja štampe ocijenjena su prije svega kao stvar emotivističkih pobuda o kojima ne vrijedi raspravljati.

........

No, pritom Redakcija je i do sada više puta naglasila i zauzela stav na svojim sjednicama da Crnogorsko naučno i kulturno nasljeđe ne može biti predmet pogađanja i otuđivanja iz svoje autentične istorijske baštine.