Kupovala se jednom u životu i čuvala u škrinjama kao najveća, često i jedina, dragocjenost. Nosila se s ponosom na bratstveničkim skupovima, svadbama i svečanim prigodama, oblačila s tugom za pokajanja, ostavljala za vječni put ili u nasljeđe potomstvu, prenosila s koljena na koljeno, iz vijeka u vijek, iz daleke prošlosti do današnjih dana.
Crnogorska ženska narodna nošnja mirisala je na majčinu dušicu, zrele dunje ili grki pelin, a muška na duvan, luč i barut. Ljepotom joj je bila dorasla samo Crna Gora. Divili su joj se izvanjci, njen raskoš opisivali putopisci i etnografi, opjevali pjesnici, ovjekovječili slikari, fotografi, vajari...
Crnogorsku narodnu nošnju i njenu neprolaznu ljepotu dostojanstveno reprezentuju i karijatide na Lovćenu, mermerne Crnogorke koje nose na plećima crnogorski Partenon i bdiju nad mirom lijepog vladike koji je više od mantije volio narodno odijelo.
Tokom druge polovine prošlog vijeka i početkom ovog stoljeća narodna nošnja je čuvana kao uspomena na prohujala vremena u porodičnim škrinjma, etnološkim zbirkama i muzejima u kojema su bili izloženi reprezentativni primjerci iz minulih epoha. Tradcionalno narodno ruho povremeno bi zasjalo u filmovima i pozorišnim predstavama s istorijskom tematikom ili na nastupima folklornih ansambala kulturno-umjetničkih društava.
Na razmeđu dva vijeka i dva milenijuma, paralelno sa snaženjem pokreta za obnovu državne nezavisnosti Crne Gore i crnogorska narodna nošnja se spontano i nenametljivo vraća u modu. Najprije kao dio ikonografije na suverenističkim skupovima, a zatim kroz uniforme počasne garde, posade Montenegroerlajnsa, sudijske toge ... Tradicionalna nošnja inspirisala je i modne kreatore, pa su stilizovane varijante dolama, zlatog veza, ošvica, toka i ćemera zasjali i na modnim pistama.
Istorijske 2006. godine Crna Gora je na referendumu obnovila status nezavisne države, a vještina izrade i ukrašavanja crnogorske svečane nošnje deceniju kasnije stekla status zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra. Kao dio nacionalne baštine, narodna nošnja ponovo blista starim sjajem. Tradicionalna i moderna. Svevremena. Vječna, k'o i Crna Gora.
(Rubrika Podśetnica realizuje se u saradnji s Prijestonicom Cetinje)
Pogledizdaleka
@Mila .. jeste narod je odgovaran sto glasa za izdajnike CG. Vlada ima osobu koja bi trebala da registruje nase blago da je srece a ne da ga prepisuje drugima. Ima tu dosta predmeta kao crkve, narodna nosnja, gusle itd itd.
Mila
@Pogledizdaleka ko? Pa mi, nego ko?
Pogledizdaleka
Stavio sam na Wikipedia: Crnogorska narodna nosnja i evo sto sam dobio: The page "Crnogorska narodna nosnja" does not exist. Ko je odgovoran za ovo da se nase blago ne prikaze kao crnogorsko.