Priredio: V.J.
Na gornjoj fotografiji, oficiri vojske Kraljevine Crne Gore nose narodne kape, sa zlatnim ćiriličnim monogramima „H.I” (Nikola Prvi) na crvenim tepelucima; a na derevijama, crnim obrubima, grbove, po činu.
Uz sablje, imaju revolvere, čuveni Gasser Montenegrin M1870 (11.2mm) i po prilici ruske oficirske sablje (шашка) M1865 i-ili M1881/1909.
I na revolverima i na sabljama, koje nose crnogorski oficiri, utisnuti su latinični monogrami, pod krunom — „NI” (Nikola Prvi) — kako to pokazuju Branko Bogdanović i Radoslav Raspopović u studiji „Crnogorsko naoružanje - Montenegrian weapons: Ilustrovana monografija o razvoju pješadijskog naoružanja u Crnoj Gori, 1870-1916” (Podgorica, 2020).
Do 1914. godine, Crnogorska kraljevska vojska, sa tri roda (pješadija, artiljerija, pioniri), organizovana u šest divizija i 16 brigada, sa sljedećim je rasporedom: - 1) Cetinjska (brigade Katunska, Riječko-Crmnička, Primorska); - 2) Podgorička (brigade Zetska, Spuška, Bjelopavlićska); - 3) Nikšićska (brigade Nikšićska, Vučedolska, Durmitrorska); - 4) Kolašinska (brigade Kolašinska, Vasojevićska); - 5) Pljevaljska (brigade Pljevaljska, Bjelopoljska); - 6) Đakovička (brigade Pećska, Rožajska, Plavsko-gusinjska).
Zakonom o ustrojstvu vojske od 29. aprila 1910, utvrđeni su ovi činovi:
- oficirski: potporučik, poručik, kapetan, komandir, brigadir, divizijar;
- podoficirski: desečar, vodnik.
Navedeno je u tome zakonu da „po rodu oružja oficiri mogu biti: pješadijski, artiljerijski i pionerski, a po struci: đeneral-štabni, vojno-inžinjerski, vojno-tehnički, vojno-sudski i intendandski”.
Za „vojno-građansko osoblje na specijalnoj službi, u odnosu na njihovo starješinstvo i red unaprijeđenja”, predviđeno je sedam klasa, pri čemu klase 7-5 odgovaraju činovima redova, desečara i vodnika, a klase 4-1 oficirskim činovima potporučika, poručika, kapetana, zaključno s komandirskim činom.
Prema Zakonu o ustrojstvu vojske:
- „Knjaz Gospodar — kao Poglavar Države — jest vrhovni Zapovjednik vojske, koju On može upotrijebiti za ratna preduzeća protiv spoljašnjeg neprijatelja, ili za održanje reda i zakonitosti u zemlji” (čl. 210).
- „Knjazu Gospodaru, kao vrhovnom Zapovjedniku vojske i predstavniku Države i Otadžbine, svaki vojnik, pri svome stupanju u vojsku, polaže svečanu vojničku zakletvu na vjernost.
Ta vojnička zakletva glasi:
— Zaklinjem se svemogućim Bogom, da ću biti vjeran mojemu GOSPODARU NJEGOVOM KRALJEVSKOM VISOČANSTVU KNJAZU NIKOLI I; da ću za nerazdvojnu korist i ugled OTADŽBINE i NJEGOVU savjesno vršiti povjerene mi dužiosti; da ću na tu cilj slušati sve moje starješine i da ću do potonje kapi krvi braniti naš mili i sveti BARJAK CRNOGORSKI. - Tako mi Bog pomogao” (čl. 211).
- „Knjaz Gospodar, kao vrhovni Zapovijednik vojske, podaruje oficirske činove licima, koja imaju na to pravo prema odredbama ovoga zakona, bilo Sam lično, bilo na prijedlog ministra vojnog. - Isto tako, Najvišom Milošću Knjaza Gospodara može biti povraćen lišenom oficiru izgubljeni čin, ako je isti izgubljen presudom vojnog suda sa parvom na povratak” (čl. 214).
Crnogorske oficirske i podoficirske insigije umjetnička su remek djela.
U vojnim reformana po svršetku Veljega rata (1876-1878), između ostaloga, uveden je čin brigadira. Na temelju crnogorskih nacionalnih znamenja utvrđen je i službeni izgled grbova oficirskih i podoficirskih.
Bilježi se da je od 1883. do 1888. najviše narudžbina za izradu oficirskih grbova dobijao cetinjski zlatar Jovan Andrić, koji se docnije preselio u Podgoricu.
Grb za najviši oficirski čin — divizijara — bio je dvoglavi krunisani zlatni orao u poletu sa skiptrom i šarom u kandžama, inicijalima „HI” na grudima i zlatnim lavom ispod; vrhovi ukrštenih sablji, takođe zlatnih, spajaju se sa vrhovima orlovskih krila; a pri dnu grba, na preśeku sablji je srebrna petokraka zvijezda…
U Velikoj Britaniji, saveznici Kraljevine Crne Gore u Prvom svjetskom ratu, još 1917. osnovan je embrion Imperijalnih ratnih muzeja (IWM), s ciljem da bilježi svjedočanstva građanskih i vojnih napora i žrtava Ujedinjenog Kraljevstva. Nadležnost muzejâ u međuvremenu je proširena na sve sukobe u koje su umiješane britanske ili snage Komonvelta od 1914. do 2012. godine.
U zbirkama sa sada procijenih oko 10.700.000 predmeta ili kolekcija predmeta, među ostalim artefaktima — iz Kraljevine Crne Gore su i oficirski i podoficirski grbovi naših predaka. Uz ovaj tekst samo ih reprodukovali sa onakvim legendama kakve su (ne stoprocentno najtačnije) i upisane u Imperijalnim ratnim muzejima…
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR