Magazin TIME (1953): U čast crnogorskog NJEGOŠA

Priredio: V.J.

(Izvor: „TIME - THE WEEKLY NEWSMAGAZINE”, Vol. LXI, No. 20, Njujork, 18. maj 1953, 84)

******

Ž I V O T   P O Č I N J E   U   S E D A M D E S E T O J

Kad su kipara Ivana Meštrovića jednom prilikom upitali kako provodi slobodno vrijeme, na trenutak je izgledao zbunjeno, a zatim je ispalio karakterističan odgovor:

„Rabotam", rekao je i vrnuo se poslu koji ga čeka.

Meštrović je vajar stare škole, i on to radi plamtećim intenzitetom; poznato je da je samo u jednoj godini napravio čak devet velikih djela plus niz manjih.

Rezultati ovakve industrije bili su toliko uspješni da mu je prije šest godina Metropolitan Museum of Art na Menhetnu odao počast jedinom samostalnom izložbom živućeg umjetnika u istoriji muzeja.

Prošle neđelje, bližio se njegov 70. rođendan; i još uvijek jak, prosijedi stari kipar je upozorio da vrijeme nije umrtvilo ni njegovu snagu ni njegovu umjetnost.

Tri jutra neđeljno napušta svoj dom u Sirakuzi (savezna država Njujork) kako bi predavao na Syracuse University. Ostatak vremena šeta u beretki i bijelome mantilu, pušeći velike cigarete i žestoko radeći na cijelom nizu statua.

Za Bečki univerzitet Meštrović modelira portretnu bistu u gipsu poznatog hrvatskog učenjaka Vatroslava Jagića (1838-1923); upravo je otpremio 6 fita [oko 1,8 m] u bronzi Svetoga Antonija za Oxford University; i radi na modelu statue u punom razmjeru kao poklon narodu svoje domovine, U ČAST CRNOGORSKOGA PJESNIKA I KNJAZA-VLADIKE iz 19. vijeka PETRA NJEGOŠA.

Meštrovićevi planovi zahtijevaju zamišljenu figuru u sivom granitu iznad Njegoševa groba na vrhu planine; biće i kapela, a Meštrović je već poslao nacrte na odobrenje.

Takvo opterećenje bilo bi više nego dovoljno za većinu kipara.

Ali Meštrović ima još jedan i još veći projekt. Klinika Mayo u Ročesteru (Minesota), zamolila ga je da ukrasi pročelje njezine nove dijagnostičke zgrade, a Meštrović je odgovorio tipično herkulovskim radom. Izlivena u svjetlucavoj bronzi, to je figura mladića koji se napreže da dosegne nebo — 28 stopa [oko 8,5 m] od prstiju stopala do vrha prstiju ruke. Meštrović kip naziva Man and Freedom [Čovjek i Sloboda], a u njegovu gracioznu, klasičnu pozu pretočio je filozofiju koja ga vodi kroz njegov rad.

On veli: „Kiparstvo i umjetnost u cjelini trebaju pridonositi ljudskoj civilizaciji, ljudskome napretku i duhovnome razvoju čovječanstva. Po mom mišljenju, 'apstraktno u umjetnosti' samo je još jedan slogan. Sva velika umjetnost mora biti izražena unutar granica forme. Kao što se misao mora izraziti u obliku, tako i umjetničko umijeće mora biti podvrgnuto disciplini poštenog rada”.

Mnogi upućeni ljubitelji umjetnosti slažu se sa starim majstorom, što je nedavno dokazano kada je American Academy of Arts & Letters objavila zgodan dar za Ivana Meštrovića u njegovoj jubilarnoj godini: akademijinu nagradu za zasluge i 1.000 dolara koje dobija kao izvanredan američki kipar.

Žele da dođe na Menhetn kasnije ovoga mjeseca i uruče mu priznanja — ako može podnijeti da toliko dugo odloži svoje zaposleno dlijeto.