8.03.1929.
Posljednji crnogorski komiti Radoš i Drago Bulatović ubijeni su na današnji dan, 8. marta 1929. godine.
Braća Bulatović, iz Smailagića polja kod Kolašina, dvanaest godina borili su se za crnogorsku slobodu, prvo protiv austrougarske, a onda i protiv srpske okupacije. Zbog toga je Ministarstvo unutrašnjih djela Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca ucijenilo njihove glave sa 100.000 dinara.
O njihovoj pogibiji pisala je i beogradska "Politika". Iako je taj tekst vidno pristrasan, nije mogla biti izostavljena činjenica koliko je Radoš Bulatović bio razborit i cijenjen, čak i od strane onih koji su se borili na suprotnoj strani. U tekstu se, između ostalog, navodi i sljedeće: "U svojoj uobrazilji borca za crnogorsku slobodu on je išao čak dotle da i državi postavlja ultimatume."
"Politika" posljednju Radoševu i Dragovu borbu opisuje kao "filmsku". Mještani i okupatori, koje je predvodio Milojko Uzelac, pokušali su Bulatoviće da ubijede da se predaju. Na to im je Radoš odgovorio: "Dvanaest godina ja sam komitski vojvoda, napadale su mene i veće grupe žandarma, pa su se lijepo uvijek proveli."
Srpska žandarmerija je naredila vlasniku kuće u kojoj su se komiti skrivali da je zapali, kako bi braću Bulatović primorali da izađu.
"Radoš je prvi izašao na vrata, uspio je da ispali nekoliko metaka u pravcu zaklonjenih žandarma, a zatim je pokošen plotunom. Drago je od prvih plotuna bio na nekoliko mesta ranjen, a onda je stao da beži prema potoku. Ali su ga dočekali žandarmi koji su bili sa druge strane kuće i plotunima oborili", piše "Politika".
Sreski ljekar je u svom izvještaju utvrdio da je Radoš bio teško bolestan i da nije mogao živjeti ni godinu, te da Bulatovići danima prije pogibije nijesu ništa jeli. Žandari kod ubijenih, navodi list, nijesu našli ništa, ni od novca ni od drugih stvari, osim municije koje su imali dovoljno. "Radoš je imao kratki karabin, a na kundaku je bilo urezano: R.B. komitski vojvoda 12 godina".
Braća Radoš i Drago Bulatović, potonji zelenaši, neustrašivi junaci, neprolazni slobodari, svirepo su ubijeni na današnji dan prije 94 godine braneći do posljednjeg metka ideale za koje su živjeli, dajući svoje živote za pravo, čast i slobodu Crne Gore.
Kolasin
Znate li Kolasinci na cijoj zemlji kompir sadite i kuce gradite. Na poljima Smailagica,Kalica,Kolica,Lukaca pravih i autenticnih Kolasinaca Muslimana koje su vasi pradedovi protetali a Imaza i kuce pune svega oteli i naselil Jel Kula Smailagica i Lukaca dje je nekad bila.
Kolasin
Znaci nista od moga komentara o stradanju Smailagica u Kolasinu 1908.Te 1908 u Smailagica polju ziveli sve Muslimani Smailagici ta Crnogorska vojska ih proteruje otimaju him Njive,Kuce,Szoku. Njihive kuce odna isti dan naseljavju ti Bulatovici i drugi Crnogorci iz Planina Kolasina.
Trešnjevo Cuce
Slava i hvala Crnogorskim junacima za vijek i vijekova. Obraz su osvijetluli kao malo ko za razliku od nekih današnjijh posrbica što obrukaše slavno prezime Bulatovića! Vječna im slava i zahvalnost.