09. 05. 2023.
Joka je imala 19 godina, a Ljubo deset više.
Bila je partizanka, a on komesar. Uhvatili su ih na Kablenoj glavici i sproveli, u grad, u Nikšić. Suđenje su pretvorili u farsu, a pogubljene u javni čin. Sama je stavila omču, a on je prkosio streljačkom stroju. Učinili su sve da im oduzmu duh, ponos i dostojanstvo, a uspjeli su samo da im otmu život.
Te ratne 42. i tog 09. maja, na dan koji će Evropa slaviti kao Dan pobjede, pogubljeni su Joka Baletić i Ljubo Čupić.
Joka Baletić rođena je 1923. u porodici Mihaila Baletića. Bila je skojevka i partizanka, kao i svi čalanovi njene uže i šire porodice. Bila je borac Rudinsko – trepačkog partizanskog bataljona. U četvrtom udarnom bataljonu Nikšićkog NOP odreda bila je četna bolničarka.
Ulazeći u sudnicu okrenula se četničkim "djeliocima pravde" i uzviknula smrt fašizmu.
Čedomir Ljubo Čupić rođen je 1913. godine u Argentini, kao jedno od desetoro djece Sava i Stane Čupić. U Nikšiću je završio gimnaziju. Studirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu i pripadao ljevičarskom studentskom pokretu, a 1940. godine postao je član Komunističke partije. Poslije Aprilskog rata vratio se u Nikšić i kao član Komunističke partije učestvovao u pripremi ustanka. Ukazom Josipa Broza 1953. proglašen je za narodnog heroja Jugoslavije.
Osam decenija kasnije ništa se u Crnoj Gori ne dešava bez njih. Bez njihovog neprolaznog osmijeha, prkosa i šarma.
Ljubova je fotografija uvijek tamo gdje se Crne Gora bori, hrabri i dobija ili gubi i ponovo ustaje. Na slobodarskim, političkim skupovima, na koricama knjiga, udžbenika, majicama i bedževima, na utakmicama i sportskim arenama.
13. jula 2022. Ljubo se ponovo našao pred kordonom. Oko njega bili su građani kojima je ovaj praznik crveno slovo u kalendaru ustanka, slobode i otpora . Opet je prkosio crnoj boji i svima koji interese svoje zemlje podređuju tuđoj.
Sa buketom preko konopaca ili ne, svejedno. Sloboda se ne može vezati.
Hajduk
NEKA IM JE VJEČNA SLAVA I HVALA! Nažalost, danas živimo u nekim sumanutim vremenima đe se kod jedne nečojske grupe ljudi ne cijeni ova vrsta Herojstva. Eto u gradu Nikšiću za čiju su Slobodu ovo dvoje mladih ljudi položili živote, gradska uprava ne slavi 9. maj dan Pobjede i ne polaže vijence.