10 °

max 10 ° / min 1 °

Ponedjeljak

07.04.

10° / 1°

Utorak

08.04.

12° / 2°

Srijeda

09.04.

13° / 3°

Četvrtak

10.04.

15° / 5°

Petak

11.04.

16° / 7°

Subota

12.04.

18° / 8°

Nedjelja

13.04.

20° / 9°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Dan koji se zvao Strašni sud

Pješčani sat

Comments 1
PJEŠČANI SAT, 6.. april

Dan koji se zvao Strašni sud

Autor: Antena M

  • Viber

06. 04. 1941. i 1992.

Šesti dan aprila u istorijskim čitankama, kalendarima, pregledima, kolektivnoj memoriji...na Balkanu se pamti po bombama. Padale su po jugoslovenskim gradovima na početku, sredinom i krajem dvadesetog vijeka.

Poslednji put 06. aprila 1992. kada je tadašnja JNA udružena sa srpskim paraformacijama napala Sarajevo, započela  njegovu opsadu i patnju Sarajlija dugu 1425 dana

Istog tog dana 1941. u 06 sati i 30 minuta, bombardovanjem Beograda, Adolf Hitler je započeo odmazdu nad stanovništvom Jugoslavije, prvenstveno nad onima koji su imali dovoljno hrabrosti i morala da ne stanu uz Rajh i da zbace vladu koja je to htjela. Deset dana prije napada, Kraljevina je pristupila Trojnom paktu, a građani ga stavili van snage demonstrirajući ulicama širom zemlje.

Osveta je došla sa neba i imala kodno ime Strafgericht "Strašni sud". Četiri stotine borbenih aviona i lovaca granatiralo je prijestonicu zemlje koja je brojala poslednje dane. Bez objave rata i bez upozorenja tadašnja Jugoslavija je gurnuta u najmračniji sukob u istoriji čovječanstva - Drugi svjetski rat. 

I dok je na meti Luftwaffe-a bio prijestoni grad Jugoslavije, na središte crnogorske provincije - Podgoricu, padale su italijanske bombe. Slaba i jadna protivvazdušna odbrana nije mogla da odbrani grad koji je toga dana ostao bez nekoliko stotina stanovnika. 

Od toga dana do kraja rata - Podgorica - grad u žici, doživjela je i preživjela preko 70 napada iz vazduha. tačan broj stradalih nikada nije preciziran, brojke se kreću između dvije i četiri hiljade ljudi. Preko 80 procenata kuća i zgrada više nije bilo za stanovanje ili rad.

 Sva mjesna materijalna dobra su uništena, bunari zagađeni, a ulice neprohodne.

 U zborniku  "Revolucionarni pokret u opštini Titograd" navodi se da su "od Ribničkih Vrela i duž Morače do Lješkopolja sve pećine bile zauzete. 

Preko šest hiljada građana živjelo je u takvim uslovima do oslobođenja.

Prije početka rata Grad je imao blizu 16.500 stanovnika, u januaru 1945. samo 6.207.

Komentari (1)

POŠALJI KOMENTAR

čitalac

5.april 2025. kada su građani Ulcinja rekli odlučno "Ne!" investitoru koji je želio da gradi hotele sa 7* kakve nema niko u Evropi: "Mi nijesmo na prodaju!!"