Petkom od 16, repriza subotom od 20 sati.
Antena M prvom radijskom antologijom crnogorske poezije u petak 06.09.2019. u 16 sati započinje serijal predstavljanja pjesama crnogorskoj publici.
Ovaj serijal će biti reafirmacija kanonskih pjesnika iz Crne Gore i oživljavanja njihovog manje poznatog stvaralaštva i to onog stvaralaštva koje najbolje komunicira s savremenim slušaocima i s vremenom i situacijom u kojom živimo. Ovaj serijal će i promovisati i savremene pjesnike čije pjesme još uvijek nijesu imale recepciju koju zaslužuju.
Pri odabiru pjesnika i pjesama ima se jasan kriterijum a to je da djela koja ulaze u Antologiju imaju prije svega nesumnjiv književno-umjetnički, to jest visok estetski nivo, a zatim da djela koja već imaju takav nivo tretiraju one teme i sadržinski odražavaju život Crne Gore, etiku ovog podneblja „između kamena i sunca, otimane slobode i izrabljenog čovjeka, uzleta i nada, koji je ponekad bio više od uzleta“ , etiku književnosti koja odražava „moralne psihološke drame Crne Gore“ , ali i još više od toga one pjesme koje tretiraju probleme koje su značajne i u današnjem globalnom svijetu. Najvažnije pitanje koje smo postavljali sebi pri odabiru pjesama jeste: Što nam može ova pjesma (po)kazati danas?
Cilj ovog serijala je da slušaocima radija i čitateljima portala pruži užitak slušanja vrhunske poezije i obavijesti širu javnost o zaboravljenim pjesnicima, ali i o novim pjesničkim tendencijama u crnogorskoj poeziji. Vilijam Batler Jejts napisao je da je vrhovna poezija tako dragocjena da je čovjek prinuđen da prokopa silne nezanimljive tomove da bi pronašao i sabrao nekoliko odlomaka, a ovom antologijom pružićemo užitak slušanja najdragocjenije naše poezije.
Afirmacija kulture znači „afirmacija lijepih vrijednosti“, ono nematerijalno na čemu se radi pogotovo kada je u kapitalističkom svijetu riječ kultura postala sinonim samo za ono što može da se proda ili ima prodajnu vrijednost, i odnosi se praktično na sve vidove živote te uključuje podjednako i način ishrane i politiku, i način života i način pisanja, i pjevače turbo folka i Majlsa Dejvisa, i autobiografije glumaca sapunica i Tolstoja, i štancovaneserije o svemu što postoji i Hičkokove filmove. Kultura i tradicija su kako to kaže Ezra Paund ljepota koju čuvamo, a ne lanac za okivanje, izdvajanje vrijedne poezije i njeno emitovanje na radiju je jedan korak ka očuvanju te ljepote i afirmacija one kulture koja unaprjeđuje kulturu i stil.
Kada su u pitanju književni kritičari i istoričari, kao i antologičari književnosti, ili bolje rečeno antologičari crnogorske književnosti, moglo bi se reći da u Crnoj Gori nije bilo ni kritičarskoga a ni antologičarskoga kontinuiteta. S obzirom na to da je antologičarski rad izuzetna društvena kategorija, razlog ovakvome lošem stanju ovih kulturno-društvenih djelatnosti možemo tražiti u lošem društvenom i nacionalnome habitusu crnogorske kulture unutar velikih asimilatorski nastrojenih sistema. Kultura nije ograđeni tor, ona nema prirodne granice, njena prirodna granica je jezika. A poezija je umjetnost jezika i njegov dragulj. Teri Iglton u knjizi Nakon teorije kaže da biti unutar kulture znači biti unutar jezika, te da se jezici prema svijetu otvaraju iznutra. Ne biti zatvorenik jednog jezika i kulture, znači njegovati njegovu najbolju poeziju.
Krajem prošlog i početkom XXI vijeka ipak se u Crnoj Gori javlja veliki broj antologija i antologičara čije su antologije uglavnom bile povod za sopstvene promocije, ili su bile ideološki obojene te kao takve često su zanemarivale estetske kriterijume i ono što je najvažnije očuvanje ljepote jezika u pjesmama koje se izdvajaju. Takve antologije danas imaju vrijednost kao dio neke ideologije, a ne univerzalnih vrijednosti.
Kako znamo da li je antologičar uradio dobar posao? Iz vremenske perspektive u kojoj se danas nalazimo možemo da ocijenimo da li je odabir koji antologičar izvršio bio dobar i shvatimo koliko su njegovi parametri za izbor bili dobri i koliko je on kao antologičar dobro i savjesno uradio svoj posao i da li je imao jasne vodiče pri odabiru pisaca i pjesama. Dovoljno je da se zapitamo i da ispitamo da li su pisci koji je odabrao i dalje aktuelni i čitani, da li su djela i pjesme koje odabrao i dalje aktuelni i čitani.
Međutim, kao što je Eliot ustvrdio pjesnik mora imati svijest o prošlosti, svakako je mora imati i antologičar, da bi pjesme i djela koju uđu u antologije u budućnosti i dalje bili reprezent kulture i jezika koji predstavljaju i da bi postale klasične antologije kao što jeAnthologijaGreaca.
Kada su u pitanju crnogorske antologije poezije ona moraju uzimati u obzir djela koja poniru „iz najdubljih iskustava“, koje nose „u sebi Njegoševu dilemu, koja je istovremeno i odgovor: što je čovjek, a mora bit čovjek!“ , poeziju iprozu koja u sebi ima klicu prošlog, ali i budućeg, onu poeziju koja označava nove puteve i raskida okove tradicionalizma.
Kada su u pitanju antologije crnogorske poezije XX vijeka a jedna od najboljih je antologija Milorada Stojovića u kojoj je birao pjesme koje su, prema njegovim riječima, oslobođene tradicionalističkih shvatanja i romantičarskog izraza prethodnih generacija, te da djela „nastala u ovom razdoblju znače stvaranje nove poetske tradicije u Crnoj Gori, otvaranje novih vidika. Tu su Mrtve rukavice Rista Ratkovića, Crnci i crnogorci Janka Đonovića, Pobune uma Mirka Banjevića, Pjesme o Ali Binaku Radovana Zogovića i druga pjesnička djela“ To su pjesme koje su zaista obilježile drugu polovinu dvadesetog vijeka u Crnoj Gori te bile „nova poetska tradicija“ iz koje je izašla nova generacija pjesnika, a s kojima će ovaj serijal i započeti svoj život. No, u ovom serijalu mi ćemo predstaviti pjesme koje nose u sebi aktuelnost trenutka i one pjesme koje ranije najčešće nijesu bile dio tih antologija.
Antena M pripremila je projekat ''Crnogorska poezija u funkciji medijske pismenosti- birajmo šta slušamo i čitamo''. Projekat će biti svojevrstan nastavak akcije ''Medijska pismenost'', a Antena M projekat realizuje u saradnji sa Ministarstvom kulture.
Prva emisija biće emitovana sjutra u 16 sati, a repriza subotom od 20.
Bakica
Bravo!