Pređi na sadržaj stranice
Uživo/Online Uživo
Vremenska prognoza

"Muzejsko blago mnogi su otimali, revizije nisu propisno rađene"

| Postavio/la: Gordana Đuračić | Izvor: Vikend novine

"Muzejsko blago mnogi su otimali, revizije nisu propisno rađene"

Revizijske komisije koje nisu do sada predale Izvještaje o završenoj reviziji moraju to učiniti do 26. oktobra, kazao je Vikend novinama Radomir Jurić, predsjednik Državne komisije za nadzor nad postupkom revizije muzejskog materijala i muzejske dokumentacije Javne ustanove Narodni muzej Crne Gore koju je imenovala Vlada.

Nakon toga, ističe Jurić, slijedi analiza Izvještaja.

“Državna komisija odgovorno i predano nadzire rad svih revizionih komisija NMCG. Još jednom ističem da Revizijske komisije moraju sve detaljno popisati. Državna komisija nakon toga provjerava, kroz metodu slučajnog uzorka te komisije, to jest da li je sve stručno i prema propisima prikazano. Odlukom Vlade propisano je da Državna komisija dostavlja polugodišnje izvještaje Ministarstvu kulture. Tako je učinjeno i u junu ove godine. U našem radu imali smo i imamo potpunu logističku i administrativnu podršku Ministarstva kulture, Uprave Narodnog muzeja Crne Gore i svih revizijskih komisija”, pojasnio Jurić.

Jurić kaže da su mnogi osvajači, okupatori, vlastodršci, pojedinci nedobronamjernici i “ljubitelji” starina posljednjih stotinjak godina mnoge vrijedne muzejske i druge kulturno-istorijske predmete odnijeli iz Crne Gore, Cetinja i Narodnog muzeja Crne Gore, koji je, kaže, u svojoj burnoj prošlosti više puta mijenjao naziv i muzejske sadržaje.

"Može se to, na primjer, ilustrovati jednim dokumentom iz 1987. godine. Naime, tadašnjem Republičkom komitetu za obrazovanje, nauku i kulturu dostavljen je Izvještaj Komisije za utvrđivanje stvarnog stanja u vezi s eksponatima koji su iz Muzeja Cetinje uzeti na reverse ili na neki drugi način (40 stranica otkucanih na pisaćoj mašini). Potpisao ga je Jovan Markuš, predsjednik Komisije.

Uz ostalo izrađen je tabelarni prikaz otuđenog materijala. Tako se čita da je u razdoblju od 1916. do 1940. otuđeno 3.679 predmeta (u Napomeni se kaže da nije poznat broj otuđenih eksponata koje i Niko Đurašković odnio u Zagreb kao i predmeti koji su odnešeni 1918. godine), dok su u razdoblju od 1941. do 1945. otuđena 362 eksponata. Međutim, nepoznat je broj i tipovi eksponata koje su odnijeli Italijani od 2. do 14. novembra 1942.", kaže Jurić.

VN: A kako stvari stoje u periodu nakon II svjetskog rata?

Dodaje kako se prema njegovom saznanju, a na osnovu podataka iz publikacije Ministarstva kulture iz 2006. Stanje kulturne baštine Crne Gore, a i iz kasnijih zapisnika i izvještaja o nadzoru u muzejskim ustanovama, vidi da je problem u vođenju muzejske dokumentacije bio prisutan i ranije.

"Faktički, zatečena muzejska dokumentacija nije davala relevantan uvid u stanje muzejskog materijala, a revizije ili nisu nikada rađene, ili su rađene u fragmentima, bez utvrđivanja anomalija, zaključivanja muzejske dokumentacije i sprovođenja postupka reinventara, u skladu sa propisima i muzejskom strukom. Dodatno, problem se očitovao i u stanju muzejskih predmeta i zbirki sa statusom kulturno dobro, budući da se dokumentacija o navedenim predmetima nije inovirala od dana prvog upisa, 60-ih godina prošlog stoljeća, do donošenja novih propisa iz kulturne baštine, 2010. godine. Koliko sam upoznat, u Crnoj Gori imamo tri nacionalna muzeja i 14 opštinskih javnih ustanova koje obavljaju muzejsku djelatnost, od čega su četiri centri za kulturu i 10 muzeji. Želim istaći da, prema crnogorskim propisima, nadzor nad nacionalnim ustanovama vrši Ministarstvo kulture, a nad opštinskim opštinske vlasti, kao osnivači, i naravno, inspektor za kulturnu baštinu. Takođe, znam da se u određenim muzejima trenutno sprovodi revizija, upravo radi utvrđivanja relevantnih činjenica o stanju i broju muzejskih predmeta, posebno onih sa statusom kulturno dobro", dodaje on.

Sve to, kaže, uticalo je i utiče na ugled ove institucije.

"Očito je da je u ukupnom radu Narodnog muzeja bilo većih i manjih propusta. Greške bi trebalo popraviti i to brzo, iako to neće biti lako. Ministarstvo kulture Crne Gore, Uprava i svi djelatnici Muzeja će sigurno znati odrediti kako dalje. Valja izraditi nove strategije razvoja za budućnost. Jako važna građa čuva se u ovoj vodećoj muzejskoj ustanovi Crne Gore. Toj muzejskoj građi i dokumentaciji treba nadalje posvetiti još veću pozornost posebno u njezinu inventiranju, čistoj muzejskoj obradi i prezentaciji, sprovodeći do kraja zakone koji se tiču ove djelatnosti. Sve to uz kvalitetan stručan kadar. Siguran sam da to Muzej ima. Žao mi je što je sve ispalo ovako. Međutim, treba cijeniti što je Narodni muzej učinio dobro. Sve je to ostalo u sjenci, pa su time zakinuti vrijedni muzejski radnici. Iz grešaka se zna i treba mnogo toga naučiti. Ponavljam i ovom prilikom da je možda sve ovo što se dogodilo zalog za bolju budućnost ovog muzeja, ali i drugih crnogorskih muzeja. Treba to biti novi, kvalitetni uzlet Narodnog muzeja Crne Gore", poručuje Jurić.

Ostavi komentar

0/300