Vojinović: Sajam otvoren za sve koji prihvataju činjenicu da postoji CG, crnogorski jezik i kultura

Peti internacionalni sajam knjiga Podgorica 2019. svečano je zatvoren u subotu 5. oktobra u Bemaks areni. U sklopu ovogodišnjeg jubilarnog izdanja predstavilo se 62 izlagača, a sajamski programi okupili su više od 80 učesnika iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hervegovine, Hrvatske, Poljske, Španije, Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije i Italije. Umjetnički direktor sajma Vladimir Vojinović u razgovoru za Dnevne novine kaže da su vrata sajma otvorena za sve dobronamjerne ljude koji su spremni da prihvate činjenicu da postoji Crna Gora, da postoji crnogorska kultura, da postoji crnogorski jezik.

Intervju prenosimo integralno.

Peti internacionalni sajam knjiga završen je u subotu. Kakvi su vaši utisci?

''Svi učesnici sajma, oko 1.500 učenika osnovnih i srednjih škola iz Podgorice, Ulcinja, Nikšića i drugih crnogorskih gradova, njihovih učitelji, nastavnici i profesori, potom autori, urednici, kolege profesori koji su učestvovali u radu okrugloga stola, medijatori i izlagači, svi oni bezbjedno su se vratili na svoje destinacije.

U Bemaks areni boravilo je više od osamdeset učesnika u oko 50 pratećih programa, a knjige su izložile 62 izdavačke kuće. Za pet dana, dozvolite da se narodski izrazim – nikome ni po prstu.

Ovi podaci su velika satisfakcija za sve u organizacionom timu sajma, jer smo svjedočili jednom velikom nacionalnom prazniku kulture, kako su i saopštili pojedini autori koji su bili u prilici da se neposredno uvjere u to kolika je snaga i značaj ove manifestacije.

Utisci u organizacionom timu su nepodijeljeni. Obavljen je veliki posao u domenu afirmacije knjige i kulture uopšte, a Podgorica i Crna Gora pokazali su kako mogu biti i jesu adresa okupljanja i pomirenja, adresa na kojoj se odvija razgovor, u skladu s najuzvišenijim crnogorskim vrijednostima, suživotom i tolerancijom. ''

Manisfestacija je ovoga puta organizovana u prostoru Bemax arene? Koliko je nova lokacija dopriniljela kvalitetu sajma?

Bemaks arena izvanredno je mjesto za okupljanje autora i izdavača.

U nedostatku sajamskoga zdanja, ovo sportsko borilište vrlo brzo može da se transformiše u sajamsku halu.

Predusretljivost zaposlenih u kompaniji Bemaks učinila je da su svi izlagači prvi put iz Podgorice ponijeli izutene utiske o brzi o njihovim knjigama.’’

Da li ste zadovoljni posjetom i programima?

''Ajte da o tome govorimo provjerljivim brojkama.

Pojedini izlagači, poput “Knjižarnice Slobodana Stojanovića” iz Vojvodine, ili Frakture iz Hrvatske, bilježe rast prodaje u odnosu na naša prethodna sajamska izdanja.
Gosti iz Vojvodine saopštili su nam da su imali rast prodaje oko 50 odsto više od ostvarene prodaje na prošlogodišnjem izdanju.

Svi koji su više puta obišli sajam vidjeli su da je Fraktura već od trećega dana na štandu bila vidno “osiromašena”.

Prodavci knjiga za djecu bilježe rast od 30 odsto. Treba li onda uopšte problematizovati pitanje sajamske posjećenosti? S druge strane, svi koji se bave organizovanjem promocija za kvalitetne nekomercijalne pisce iz regiona znaju da se publika za te programe stvara, da je to proces koji zahtijeva upornost.

Evo Vam jednoga zanimljivog podatka. Prvo gostovanje Dževada Karahasana na našem sajmu knjiga odvijalo se pred skromnim brojem pristutnih. Nakon toga objavili smo njegov roman “Šahrijarov prsten”, a već na promociji toga romana porast broja posjetilaca bio je osjetan.’’

Sada toga izuzetnog autora iz BiH redovno pozivaju i na druge manifestacije u Crnoj Gori, a njegovo djelo uvršteno je u nastavni plan na jednoj crnogorskoj visokoškolskoj instituciji.

Dakle, ovaj sajam i postoji da krči puteve za kvalitetne autore i knjige, jer od njih Crnoj Gori i crnogorskoj kulturi može biti samo bolje. Kako? Takjo što nas ta djela obugaćuju, i tako što na taj način počinjemo da vodimo razgovor sa susjednim kulturama. A prema lakoj literature ne gajimo bog zna kakav odnos’’.

Šta bi ste izdvojili kao najzanimljivije sadržaje ovogodišnjeg izdanja?

''To je svakako maskenbal za učenike osnovnih škola. Pravo zadovoljstvo bilo je gledati kako su mališani dorasli temi maskenbala.

Maskirani u knjige, pokriveni slovima i koricama knjiga, prvih crnogorskih štampanih knjiga, i praćeni vještinama animatora, osnovci su zapravo bili lajtmotiv sajma.
Sve ovo i radimo zbog njih, uz uvjerenje da ćemo ih približiti knjigama, i to onim knjigama na osnovu kojih će razumjevati da ljude ne treba razlikovati po boji kože. Zaista, bili su to prekrasni sajamski trenuci’’.

U jednom mediju pisalo da je sajam nastavka rata protiv srpskoga jezika?

''Pretpostavljam da bi neznaveni na osnovu dezinformacija mogli da slute o tome kako eventualno Glavni grad, Sekretarijat za kulturu i sport, ili umjetnički direktor lično, vode rat protiv srpskoga jezika i kulture.

Podsjetiću Vas, upravo je Glavni grad, odnosno Sekretarijat za kulturu i sport pokrenuo sajamsku ediciju Mansarda, u okviru koje smo ove godine na srpskom jeziku objavili knjigu “Podmetači za snove”, srpskog pisca Vladislava Bajca, vlasnika i glavnoga urednika izdavačke kuće Geopoetika, koja je ne tako davno na sajmu knjiga u Londonu dobila prestižno priznanje za prijevod srpskih romana na engleski jezik.

Pretpostavljam da nema privatne biblioteke u Srbiji koja nema i neko od izdanja Geopoetike, a o javnim da i ne govorimo.

Osim toga, ove godine u programu su učestvovali srpski pisci i književni kritičari koji ostvaruju zapažene rezultate rada u regionu. Jedan od njih je i Dejan Aleksić, nagrađivani pjesnik i urednik u Narodnoj biblioteci “Stefan Prvovenčani” iz Kraljeva.

Ti i drugi značajni srpski intelektualci obogatili su prateći program. Ono što bi svi trebali znati je sljedeće – sajam otvara svoja vrata za sve dobronamjerne ljude koji su spremni da prihvate činjenicu da postoji Crna Gora, da postoji crnogorska kultura, da postoji crnogorski jezik. Pjesnicima negatorima Crne Gore, kao i onim pjesnicima koje publika usljed loše poezije zaboravlja, pa čak i u njihovim selima, složićemo se, nije mjesto na Internacionalnome sajmu knjiga.''