Admiral Bokeljske mornarice Antun Sbutega ove sedmice za Antenu M govori o djelima kojima se rado vraća.
Premda najpoznatiji po uspješnoj diplomatskoj karijeri u Italiji i Vatikanu, te naučnom i pedagoškom radu, dr Antun Sbutega je i autor zbirki pjesama, te nekoliko značajnih istoriografskih publikacija
I u penziji radi na svojim svestranim interesovanjima; bavi se slikarstvom, pisanjem, učestvuje u organizaciji festivala KotorArt, predsjedava Savjetu Fondacije don Branko Sbutega...
Dosta vremena posvjećuje Bokeljskoj mornarici, najstarijoj bratovštini pomoraca na svijetu i prvom kulturnom dobru koje je Crna Gora kandidovala za upis na UNESCO listu svjetske nematerijalne kulturne baštine. Još je mnogo titula i hobija profesora Sbutege, a to odiše i kroz šarenolik literarni izbor:
***
Vraćam se iznova Ilijadi, temelju evropske književnosti, ne samo zbog književne vrijednosti već i zbog njene aktuelnosti. Ona je bolje nego ijedno drugo djelo pokazala apsurdnost i okrutnost rata.
Čudno je da je i pored toga bila često interpretirana kao glorifikacija rata i herojskih djela njenih junaka. Ahil je postao uzor heroja, iako je, kao i većina ostalih junaka, od Homera opisan kao okrutna i neuravnotežena osoba, čiji su ciljevi bili isprazna slava i plijen.
Trojanski rat je počeo i završio kao igra olimpijskih bogova, koji se služe ljudima bezosjećajni za njihove patnje. I danas postoje otuđeni centri moći koji zbog interesa i rivaliteta upravljaju ratom i mirom i sudbinama miliona osoba, manipulišući onima koji žude za vlašću, novcem i slavom.
Biblijska Knjiga o Jobu, jedan od najsugestivnijih tekstova Starog Zavjeta, tretira temu patnje pravednika, odnosno zla u svijetu. Job je pravednik a Bog dopušta Satani da ga iskušava najtežim egzistencijalnim patnjama. Job vapi Bogu i postavlja pitanja o nedostatku pravde u svijetu, o besmislu okrutnog svjetskog poretka.
On se ne zadovoljava vjerskim i moralističkim odgovorima trojice prijatelja koji mu daju konvencionalna objašnjenja i utjehu.
Na kraju Bog interveniše i oslobađa Joba patnji, ne dajući mu sva tražena objašnjenja o porijeklu i smislu zla i patnje, jer su ona nedostupna ograničenom ljudskom umu, već insistira da čovjek treba da vjeruje i prepusti se božanskoj pravdi.
Plutarhovi Uporedni životopisi su jedno od najpopularnijih djela antičke književnosti u kojem su opisani životi najznačajnijih državnika i vojskovođa antičke Grčke i Rima.
Pisano je na živ i zanimljiv način, a autor ocjenjuje te živote i djela u skladu sa svojim etičkim kriterijima. Vraćam mu se i zato što pokazuje da su ljudske strasti, ambicije, dileme, poroci i vrline živi i danas kao i prije dva milenijuma i da su i najveći protagonisti antičke istorije bili pokretani istim motivima i ambicijama kao i protagonisti današnje scene.
I oni su, kao i ovi današnji, bili često skloni korupciji, nasilju, demagogiji, da bi osvojili, sačuvali i uvećali vlast, slavu i bogatstvo.
Pokazuje da je sukob interesa društvenih klasa i centara moći, kojima su se tadašnji državnici i političari koristili, a čiji su često bili žrtve, konstanta istorije.
Roman Alberta Kamija Stranac na jednostavan i sugestivan način prikazuje život i smrt antijunaka Mersoa, koji živi bez ideala, uvjerenja i ambicija, uvjeren da je život lišen smisla.
Indiferentan na smrt majke, bez osjećanja prema svojoj djevojci, bez motiva ubija čovjeka. Ne pokušava da se brani u sudskom procesu i osuđen na smrt ne prihvata utjehu vjere. Kami ne nudi odgovore već samo konstatuje jedno mučno egzitencijalno stanje, osjećaj apsurda života bez metafizičke dimenzije, kroz koje svako ponekad prolazi.
Djelo Noela Malcolma Agents of Empire (Agenti carstva), koje nažalost nije prevedeno ni na jedan od jezika bivšeg srpsko-hrvatskog područja, prikazuje na osnovu brojnih istorijskih izvora i na veoma zanimljiv način živote pripadnika plemićkih albanskih porodica iz Ulcinja, Bruni i Bruti, koji su bili značajni protagonisti balkanske, mediteranske i evropske istorije XVI vijeka.
Visoko obrazovani, poliglote, nadbiskupi, vitezovi, ratnici, diplomate i agenti u službi papa, careva i kraljeva imali su značajnu ulogu u burnim događajima svoga doba, ratovima, bitki kod Lepanta i diplomatskim pregovorima koji su dugoročno odredili sudbinu Mediterana i Balkana.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR