Društvo crnogorskih izdavača je u Podgorici organizovalo konferenciju Antiratni pokret u Crnoj Gori (1991-2001), a u panelima su učestvovali književnici, istoričari, kolumnisti i novinari.
Konferencija je dio projekta „Crnogorska antiratna književnost“ koji se realizuje u sklopu programa „Podrška lokalnim organizacijama civilnog društva – inicijative tranzicione pravde i izgradnje povjerenja na Zapadnom Balkanu – REKOM mreža pomirenja“ koji sprovodi Fond za humanitarno pravo (Srbija), Fond za humanitarno pravo Kosovo (Kosovo), Udruženje za tranzicionu pravdu, pomirenje i sjećanje (BiH) Centar za demokratiju i tranzicionu pravdu (BiH), Centara za građansko obrazovanje (Crna Gora) i Institut za evropsku politiku (Sjeverna Makedonija), a finansira ga Evropska komisija.
U prvom dijelu konferencije, organizovana je promocija zbornika “Književnost protiv rata”, koju je priredio prof. dr Vladimir Vojinović.
“Zašto bi se ova knjiga trebala pojaviti u ovom vremenu? Kada priređujemo knjige na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost to uvijek radimo sa jednim jasnim ciljem da našim mladim kolegama, studenticama i studentima ponudimo štivo iz koga će moći crpjeti material za buduće stručne i naučne radove, a kada imate etičku komponentu kakvu sadrži ova knjiga onda je nesumnjivo da ovo štivo može koristiti budućim generacijama da u nekim svojim budućim radnjama nastavljaju da pronose glas o ovoj literaturi. Pisati ovakvu poeziju i iznositi ovakve stavove kroz književnost značilo je smrtnu i egzistencijalnu opasnost. Ovi ljudi su ugrožavali svoju sigurnost da bi rekli istinu, oslanjajući se na lijepu riječ, na književnost. Ono što možemo je da publikujemo takva djela, da ih predstavljamo novim generacijama i pronosimo ovu divnu priču,” istakao je Vojinović.
Vojinović je istakao da je za samu ideju o knjizi i skupu o antiratnom pokretu bio zaslužan istoričar Miloš Vukanović.
“Već deset godina sam uključen u programe koji se bave ratnim dešavanjima 1991 – 2001 i primjetno je bilo da se raznim prikupljanjem materijala, svjedočanstava, analiza dešavanja 90-ih izbjegava ovaj aspekat. Mislim da mogu da slobodno kažem da je Crna Gora prva u regionu da je napravila nešto ovakvo. Kreirali smo jednu ovakvu publikaciju ostavivši u nasljeđe nešto na šta možemo da se osvrnemo kada govorimo o ratovima 90-ih,” naveo je Vukanović.
U promociji zbornika su osim priređivača učestvovali književnik i kolumnista Andrej Nikolaidis, književnik i profesor Dragan Radulović i moderatorka Jelka Malović.
Nikolaidis je ovom prilikom ukazao da je u vremenu gdje je skoro sve instantno zaborav standardizovan.
“Primjećujem da mladi ljudi apsolutno nemaju pojma o tome šta se tada zbivalo i ovo što se u Crnoj Gori dešava u posljednje četiri godine je između ostalog bilo moguće zbog te činjenice da su stasale i pravo glasa dobile generacije koje ne samo da se ne sjećaju što se tada zbivalo, nego im je i svaka priča o tome dosadna. Ne smijemo dozvoliti da ljudi koji su uvršteni u ovaj zbornik budu zaboravljeni,” istakao je Nikolaidis.
Profesor Dragan Radulović pohvalio je napor priređivača profesora Vojinovića da izabere najreprezentativnije pjesme i priče.
“Za nas koji smo to imali prilike da čitamo u različitim izvorima nije iznenađenje, ali jeste jedan poseban osjećaj kada sve to nađemo na jednom mjestu. Mi u stvari tek sada kao čitaoci možemo da svjedočimo kolika je estetska vrijednost ovih pjesama i priča, a etički momenat je neupitan. Ovaj zbornik je trebalo napraviti iz prostog razloga zato što otvara pitanje: Što može književnost u mračnim vremenima?,” kazao je Radulović.
Drugi dio konferencije fokusiran je na panel “Dometi antiratnog pokreta u politici i kulturi” u kojem su učestvovali novinar Šeki Radončić, istoričar Filip Kuzman, građanski aktivista Dušan Pajović i moderator i istoričar Miloš Vukanović.
“Da su se Liberalni savez, SDP, Vito Nikolić, Marko Vešović i mnogi drugi pitali ja sam siguran da bi već moja generacija išla na izlete u Morinj, da bi išli da postavljamo spomenik u Štrpcima i da bismo se bavili problemom deportacije muslimana za šta su ljudi samo performativno odgovarali. To je moralo stvarno mnogo bolje i mora sad. Sad smo opet na istom – nije kult biti antiratno raspoložen, nije kul biti antiimperijalista niti je to vladajuća ideologija, nego sasvim suprotno. Taj tango je izgubljen pod fašističkom čizmom kako sada djeluju stvari,” ispričao je aktivista Dušan Pajović.
Zbornik “Književnost protiv rata” sačinjen je uz pomoć i saglasnosti porodica autora čiji su tekstovi zastupljeni u ovom izboru. U pogovoru publikacije, između ostaloga, zapisano je kako su književnici, svako na svoj način, reagovali odmah po izbijanju rata u Jugoslaviji. “Bivajući u izgnanstvu, ili u domovini pod prijetnjama vlasti i pripadnika kriminalnih struktura, i time dodatno ugrožavajući sigurnost svoju i članova porodica, ti hrabri ljudi dižu glas protiv rata. Slavne su već pjesme Vitomira Vita Nikolića i Jevrema Brkovića, kojima se osuđuje varvarski napad na Dubrovnik i Konavle. I drugi književnici reaguju na razaranja širom Dalmacije, ali i Bosne i Hercegovine. Marko Vešović, štoviše, građanin je okupiranoga Sarajeva, u kome piše Poljsku konjicu i prozne izvještaje kasnije objedinjene u knjizi Smrt je majstor iz Srbije. Husein Bašić već u avgustu 1995. godine zapisuje poemu o Srebrenici. Svojim ostvarenjima reaguju i Sreten Asanović, Branko Banjević, Mladen Lompar, Milika Pavlović, Zuvdija Hodžić, Ljubomir Đurković, Jovan Nikolaidis, Sreten Perović, Momir M. Marković, Vojislav Vulanović...”, navodi se u pogovoru zbornika.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR