4 °

max 13 ° / min 4 °

Četvrtak

21.11.

13° / 4°

Petak

22.11.

15° / 5°

Subota

23.11.

9° / 2°

Nedjelja

24.11.

9° / 3°

Ponedjeljak

25.11.

10° / 5°

Utorak

26.11.

12° / 5°

Srijeda

27.11.

13° / 7°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Grlić: Srušili smo 3000 spomenika NOB-a, slična sudbina čeka i filmove s ovih prostora, živimo u društvu zaborava

Izvor: Jutarnji list

Kultura

Comments 1

Grlić: Srušili smo 3000 spomenika NOB-a, slična sudbina čeka i filmove s ovih prostora, živimo u društvu zaborava

Izvor: Jutarnji list

Autor: Antena M

  • Viber

Univerzitet u Rijeci dodijelilo je počasni doktorat filmskom reditelju i scenaristi Rajku Grliću "za istaknuti trajni doprinos svjetskoj umjetnosti i umjetničkoj edukaciji". Svečanost je održana u zgradi Rektorata riječkog Univerziteta, a počasni doktorat Grliću je dodijeljen na prijedlog rektorke Snježane Prijić Samamaržije, koja je i vodila ceremoniju.

Rektorka je o Grlićevom liku i dijelu govorila kroz prizmu etičkog patriotizma.

- Patriotizam je etičan ili vrlina kada kada stav o važnosti i dobrobiti vlastite zemlje i njenih ljudi nije u suprotnosti s univerzalnim moralnim vrijednostima. Nije etičan patriotizam i nije vrlina kada favorizuje jednu naciju, zemlju ili rasu i nije etičan kad napušta ideju da je moral jedan i univerzalan za sve i da ne postoje nacionalni morali. Patriotizam je etičan i vrlina kada se dobrobit vlastite zemlje stavlja u vezu s onim ispravnim i dobrim, a nije etičan i nije vrlina kada se slavi dobro i opravdava zlo počinjeno od vlastite države. Etički patriotizam se naziva etičnim kako bi se naglasila razlika od nacionalizma koji se lažno predstavlja kao patriotizam. Vjerujem da svi mi već u ovom opisu prepoznajemo Rajka Grlića - istaknula je Snježana Prijić Samaržija u svojem govoru.

Rajko Grlić prisjetio se kako je odrastao u porodici koja je iskazivala veliko poštovanje prema svakom obliku umjetničkog i kreativnog rada te da su ga roditelji "zarazili" pričanjem priča, što je "virus" koji cijeli život ostaje u čovjeku.

- Bilo je trenutaka kada sam prestao i čvrsto odlučio da više ne pričam priče, kao na primjer devedesetih, jer u tome više nisam vidio smisla. Ali one su mimo moje volje počele navirati. Za mene klinca rođenog krajem prve polovine dvadesetog vijeka film je bio jedini ozbiljni medij kojim je valjalo pričati priču. U taj spoj grčke drame i cirkusa zaljubio sam se vrlo rano, još dok je film bio u punom sjaju svojih najboljih godina. Danas, kada je na zalazu, kada poput starog mađioničara gubi magičnu moć, osjećam veliki ponos što sam bio maleni dio tog svijeta - rekao je Grlić, dodajući da je gubitkom kina, u kojem preživljavaju još jedino blockbusteri, film ostao uskraćen za kolektivno gledanje.

Grlić je istakao da je njegovo filmsko stvaralaštvo i priče koje je ispričao bilo njegov pokušaj borbe protiv zaborava.

- Napravio sam tri greške kada sam odlučio pričati priče. Prva je da sam uronio u filmski svijet ne shvatajući da je za potrebe pričanja priča potreban novac. Kada sam shvatio o čemu se radi, odlučio sam svoje priče raditi s malim budžetom, u kućnoj radinosti koja mi je pružala osjećaj slobode koja ponekad skupo košta. Druga greška je da sam priče pričao na filmskoj traci, na celuloidu koji ima svoj vijek trajanja. Kad on istekne, nakon 40 - 50 godina, slika prvo gubi boju, a nakon toga polako, ali sigurno nestaje. Iza nje ostane samo prozirni lako zapaljivi celuloid. Treća zapravo i nije moja greška. U civilizovanim zemljama koje drže do sebe postoje samostalne institucije čiji je primarni zadatak da filmove sačuvaju. Imam utisak da se kod nas to ne radi, da cijeli jedan lanac nestaje i da nastaje vakuum. Bez ozbiljne kinoteke u jednoj tako malo državi kao što je Hrvatska lakše se sprovodi zaborav. Filmovi su do devedesetih snimani na filmskoj vrpci, a takvi filmovi, dobri i oni manje dobri, svjedoci su jednog vremena. Oni jasno govore kako su ljudi živjeli, kako su komunicirali, što ih je brinulo, što su jeli i pili. Kada ubiješ takvog svjedoka, puno je lakše falsifikovati prošlost. Uz to, ne treba rušiti 3000 spomenika kao u slučaju NOB-a, jer filmovi će nestati sami od sebe. Navikli smo da svakih 50 godina na ovim prostorima dolaze novi koji, da bi uspostavili apsolutnu vlast, moraju poništiti prošlost. Ovi naši danas nisu prvi koji su se dosjetili da je zaborav moćno političko oružje, ali su do sada u brisanju prošlosti najbeskrupulozniji - rekao je Grlić, koji je svoj govor posvetio borbi protiv zaborava.

Počasni doktorat Rajku Grliću dodijeljen je u sklopu manifestacije Dani Rajka Grlića koja se ove sedmice održava u Art kinu Croatia, gdje se prikazuje retrospektiva njegovih filmova, a u srijedu će se održati premijera njegovog zadnjeg filma "Svemu dođe kraj" koji iz Rijeke kreće u kinodistribuciju.

Komentari (1)

POŠALJI KOMENTAR

Milanka

Takvi kao što ste Vi, danas nam trebaju u što većem broju. Svaki Vaš intervju je osvježavajući i koristan. Gledamo Vaše filmove jer svedočite o vremenu iz kojeg vadimo pouke. Zato ste nam važni. Živjeli.