Biblioteka Papirna pozornica – savremena evropska drama, izdavačke kuće Srebrno drvo predstavljena je u večernjem terminu X Internacionalnog sajma knjiga u Podgorici.
Pozorišna rediteljka i urednica biblioteke Dina Radoman kazala je sinoć da je ovu biblioteku osmislila jer je osjećala nedostatak uvida u to što se dešava u savremenoj evropskoj drami.
“Uvijek sam bila u potrazi za savremenim dramskim tekstovima i činilo mi se da to fali pozorišnom esnafu - svježina i novi tekstovi”, kazala je Radoman, ističući da su savremene drame veoma uzbudljive, te da je teško reći zbog čega se tako malo čitaju.
„Mislim da ljudi toga nisu svjesni i da zapravo nisu pokušali da čitaju savremene drame. Ne znam zbog čega se to dešava. Imali smo razne radionice za čitanje drama, pokušavala sam da motivišem studente da čitaju savremene drame koje je mnogo lakše čitati nego klasične“, kazala je Radoman.
Organizatori festivala saopštili su da je i “Knjiga o Dostojevskom”, Jasmine Ahmetagić, izdavačke kuće Blum iz Beograda, prezentovana sinoć u galeriji Art, u okviru glavnog programa petog dana Sajma.
Ahmetagić se poduhvatila širokog i velikog opusa, ali i uspjela donijeti novine, pokazati da sa književnošću možemo biti na ti, bez obzira na to ko smo zapravo, jer književnost otvara tajne duše, istakla je moderatorka Tamara Krstić.
Njene tri knjige, “Priče o narcisu zlostavljaču”, “Knjiga o Andriću: male i velike drame” i “Knjiga o Dostojevskom” povezane su na neki način, tačnije, sve tri teme se dodiruju.
“Knjige se preklapaju, bez obzira što je riječ o tri teme. Ne sjednem i odlučim da ću da napišem knjige baš na ove teme. One su nastale u času kada je materijal narastao toliko da je došao do cjeline, do knjige. Ja idem za svojim temama, svojim interesovanjima, i nekako je prirodno da su one u međusobnom dijalogu. Ne mogu sve ono prethodno napisano da zaboravim dok pišem nešto novo, zato novo nastajanje komunicira sa onima prije toga. Najbliže mi je nešto što pripada klasicima”, otkrila je Ahmetagić.
Knjiga poezije mlade crnogorske pjesnikinje Anđele Bulajić “Posljedice gledanja u more” predstavljena je u Biblioteci “Radosav Ljumović”. Bulajić, koja je dobitnica nekoliko pjesničkih nagrada i prošlogodišnja laureatkinja nagrade Ratkovićevih večeri poezije za pjesnike do 27 godina osvrnula se na to kako je knjiga koncipirana, kao i na sam pjesnički postupak i motive pisanja.
“Stvarnost je to o čemu govorim, stvari koje ne možemo promijeniti i na koje teško možemo uticati. Kao društvo se nismo udaljili od patrijarhata, ali smo, iz njega iskoračili. Htjela sam da osnažim žene koje čitaju moju poeziju. Moramo preispitati sebe, ali ne na način gdje sam pogriješila i šta sam skrivila”, kazala je Bulajić.
Autorka Ursula Vigele podgoričkoj publici predstavila se virtuozno napisanim romanom savremene austrijske književnosti “Arigato”, u izdanju OKF-a, sa Cetinja. Austrijska spisateljica nije prvi put u Crnoj Gori, i neko je ko je odrastao u dvojezičnom okruženju i otud crpi materijale za svoje pisanje, kazala je na predstavljanju moderatorka Jelena Knežević.
“Ovo je ‘coming of age’ roman, u kojem junakinja prelazi sve stanice svog identiteta, ali i raznorazne granice. Valja istaknuti da je samo ovaj njen roman preveden na južnoslovenske jezike”, kazala je Knežević.
Radnju romana Vigele smješta u vrijeme nakon velikog zemljotresa na sjeveru Italije 1976. pripovjedajući priču o djevojčici Veri Paskoli koja nakon zemljotresa živi u Sjevernoj Italiji, a Vera naposljetku zbog nastavka školovanja ipak ide u Korušku, u Austriju, gdje žive njeni rođaci. Naziv romana - Arigato – odnosno, hvala, na japanskom, ima zanimljivu pozadinu.
“To je puki produkt slučajnosti, jer dok sam pisala poglavlja su nosila određene nazive, jedno se zvalo ‘Arigato’ i govori o Verinoj tetki koja je došla u Furlaniju, a oduvijek je sanjala da ode u Japan. Ona je tom prilikom kod šnajderke naručila kimono, obukla ga i nosila kako je čula da se nosi, i onda bi često govorila ‘Arigato’, da bi bila autentična. Greškom su izdavači prije objavljivanja napisali naziv ‘Arigato’ i bilo me je sramota da im pišem da to nije naziv romana. Ali, odgovara, naziv u potpunosti odgovara, na više nivoa. Preovladava sveukupna zahvalnost, ali i razlika u kulturama”, kazala je autorka, ističući da je to neka vrsta obrazovnog romana, te da u potpunosti ima veze sa njom samom.
Gostovanjem pisca Aleksandra Šurbatovića, koji je predstavio svoj treći roman “Balade o strašnom skladu”, okončano je deseto, jubilarno izdanje Internacionalnog sajma knjiga u Podgorici. Roman “Balade o strašnom skladu” ruši granice savremenog srpskog romana, ali i regiona, kazala je Tamara Krstić. Jasmina Ahmetagić je ocijenila da je riječ o generacijskom romanu koji su dugo čekali svi koji su bili mladi devedesetih.
“Mislim na nas koji smo tada studirali u zemlji ugušenih mogućnosti, u Srbiji koja vodi rat, a to ne priznaje. Meni je bio potreban taj glas generacije, roman koji ću osjećati kao svoju priču, koji će dati sliku tog društva, ali da nema ideološki predznak”, kazala je Ahmetagić. Kako je pojasnila, roman prati hronološki retrospektivno šest dana u životu troje mladih ljudi koji su se našli u Beogradu krajem decembra 1996.
“I završava se danom kontramitinga koji svi pamtimo. Svi mi smo živjeli taj bijes na ulicama i nemoć junaka”, ocijenila je Ahmetagić.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR