4 °

max 5 ° / min 3 °

Ponedjeljak

23.12.

5° / 3°

Utorak

24.12.

6° / 1°

Srijeda

25.12.

8° / 1°

Četvrtak

26.12.

7° / 1°

Petak

27.12.

6° / -0°

Subota

28.12.

7° / 1°

Nedjelja

29.12.

7° / 1°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Izložba Matice crnogorske u Pomorskom muzeju: „Kult Blažene Ozane Kotorke“ u Kotoru

Izvor: Matica crnogorska

Kultura

Comments 0

Izložba Matice crnogorske u Pomorskom muzeju: „Kult Blažene Ozane Kotorke“ u Kotoru

Autor: Antena M

  • Viber

Izložba Matice crnogorske „Kult Blažene Ozane Kotorke“ biće otvorena u srijedu, 18. decembra u podne u galeriji Pomorskog muzeja u Kotoru (Trg Bokeljske mornarice 391).

Na otvaranju će govoriti Radojka Abramović, istoričarka umjetnosti, Mileva Pejaković-Vujošević, predsjednica kotorskog Ogranka Matice crnogorske i Ivan Jovović, predsjednik Matice crnogorske.

Program će moderirati Jasna Jeknić-Stijović, a u umjetničkom programu će nastupiti klapa „Incanto“.

Dvojezična izložba na 23 bogato ilustrovana panoa dimenzija 100 x 70 cm prikazuje život i duhovnu izuzetnost crnogorske čudotvorke i svetice Blažene Ozane rodom iz Releza (Lješanska nahija). Katarina Kosić (prema nekim predanjima Jovane Đujović) rođena 25. novembra 1493. godine, u svojoj 14. godini dolazi u Kotor gdje počinje da služi u kući kotorskog plemića, vijećnika i sudije Aleksandra Buće i njegove žene Marine (rođene Bizanti). Nakon sedam godina, 1515, prišla je trećem redu svetog Dominika kad je i položila zavjet siromaštva, čistote i poslušnosti i promijenila svoje kršteno ime u Ozana.

Njenoj plemenitosti i posvećenosti vremenom su dodata i brojna čudotvorstva. Provela je 52 godine u strogoj pokori i preminula 1565. godine. Papa Pije XI je 1927. godine dozvolio javno i crkveno poštovanje Blažene Ozane Kotorke čime je ova crnogorska pastirica, kotorska služavka i dominikanska trećoretkinja postala prva katolička južnoslovenska blaženica.

Izložbu prati i katalog na 104 strane. Autorke teksta su Radojka Abramović i Mileva Pejaković-Vujošević, a sarađivali su i Jasna Jeknić-Stijović i Slavko Dabinović. Fotografije su djelo Nenada Mandića, Rajka Maraša i Duška Miljanića. Izložbu i katalog grafički je oblikovala Suzana Pajović, profesorica Fakulteta likovnih umjetnosti UCG. 

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR