Posljednja od četiri antologije crnogorske usmene proze koje su priredili istaknuti montenegristi i antologičari Radoje i Danilo Radojević, crnogorske narodne priče "Potopno vrijeme“, objavljena je u izdanju Matice crnogorske.
Ovim izdanjima otvorena je nova biblioteka u okviru izdavačke djelatnosti Matice crnogorske pod nazivom „Crnogorska narodna književnost“.
Kako se navodi u saopštenju, antologija crnogorskih priča „Potopno vrijeme“ prvi put je objavljena 1982. godine u izdanju NIP "Pobjeda“.
Urednici su bili Branko Banjević, Sreten Perović i Milorad Stojović. Rad na ovom izboru započeo je Radoje Radojević, a njegov brat Danilo Radojević dovršio je izbor i napisao Predgovor i Napomenu, trudeći se da održi kriterijume koje je Radoje Radojević već utvrdio.
I ovaj izbor u koji je ušlo 76 priča, kao i ranije tri antologije crnogorskog usmenog proznog stvaralaštva koje je R. Radojević sastavio za biblioteku „Luča“, drži se književne vrijednosti i zastupljenosti svih krajeva Crne Gore, te motivsko-tematske raznolikosti.
Drugo izdanje se pojavljuje preko četiri decenije nakon prvog, a potpisuju ga ispred Matice crnogorske kao urednici Ivan Ivanović i Milovan Radojević. Antologije su po prvi put štampane uz korišćenje dva slova iz crnogorske abecede ś i ź, čime je dovršeno jotovanje i tako upotpunjena autentičnost iskaza narodnog pripovjedača.
Iznad priča dodata je numeracija radi lakšeg snalaženja čitalaca, kao što je to bilo i u antologijama „Vilina gora“ i „Vatra samotvora“. Osim toga, u fusnotama je donijeto objašnjenje nekih, za savremene čitaoce manje poznatih riječi.
U pričama nijesu nominirana lica, već su naznačavana neodređenim oblicima („jedan čovjek“, „stariji brat“, i dr.), navodi se u Predgovoru Danila Radojevića.
– Ne pominju se ni određeni nazivi mjesta u kojima se zbiva radnja. Narodni stvaraoci time su htjeli da istaknu opštost sižea: ne vezujući ih za imena lica i toponima, činili su ih lakšim za pamćenje. Upravni govor, koji je čest, dinamizira radnju.
Karakteristično je da su veoma rijetki direktni opisi ambijenata i lica, pa ih mi doživljavamo po onome što čine i govore. Priče se razvrstavaju i po „socijalnim kategorijama“. Osnovna karakteristika priča je prisustvo sižea u kojima se reflektuju stvarni životni odnosi – navodi se u Predgovoru.
Nakon objavljene četvrte knjige crnogorske narodne proze projekat neće stati, već će biti nastavljen izabranim ilustrovanim izdanjima namijenjenim najmlađim čitaocima, a planirano je da se priredi i audio izdanje, kao i izbor na engleskom jeziku.
Cilj navedenog izdavačkog poduhvata Matice crnogorske je da se ovaj dio crnogorske književnosti i narodnog stvaralaštva približi novim generacijama čitalaca.
Promociju četiri antologije crnogorske narodne proze Matica crnogorska će organizovati u aprilu.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR