Otkriven spomenik Jeleni Savojskoj u Podgorici

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković i Ranko Jovović predsjednik Fondacije za izgradnju spomenika princezi Jeleni, večeras su u prisustvu velikog broja zvanica otkrili spomenik jednoj od najznačajnijih žena u crnogorskoj istoriji, dobrotvoru, svestranoj umjetnici, crnogorskoj princezi, italijanskoj kraljici Jeleni Savojskoj.

Spomenik se nalazi na površini između dvorca Petrovića na Kruševcu i Dječijeg parka, a djelo je crnogorskog akademskog vajara Adina Rastodera. 

Spomenik oslikava njen lik dok je još bila mlada princeza, i među prvim je spomenicima u Crnoj Gori posvećen ženi u cijeloj figuri, a smatra se posvetom svim ženama kroz istoriju Crne Gore i danas, majkama, suprugama i sestrama. Na postamentu od kamena podignuta je skulptura visoka dva i po metra izlivena u bronzi. 

Na postamentu piše "Jelena Petrović Savoja princeza Crne Gore i kraljica Italije 1873-1952”.

Zamjenica gradonačelnika Slađana Vujačić  istakla je da je kraljica Jelena Savojska svoj život posvetila pomaganju nemoćnima i siromašnima, a da nikad nije zaboravila svoje crnogorsko porijeklo.

“Umijem vrlo dobro da govorim francuski, kao i ruski i engleski, ali to od mene ne čini Francuskinju, ni Ruskinju, niti Engleskinju. Ja sam kršna Crnogorka”, rekla je Jelena Petrović Savoja u Parizu 1895. godine, iste one kada će upoznati svog budućeg supruga, kasnije italijanskog kralja Vitorioa Emanuela III.

Istorija nije bila nježna prema nama, u krv nam se utkala sudbina predaka. Ratovi, osvajači, nesreće, siromaštvo i bolesti… sve je ovaj krš doživio, i uspio da preživi. Mnogo žrtava je dato, i na koncu ‘’tvrdoglavo smo opstali’’ – kako su o nama prije dva vijeka pisali, o maloj naciji tvrdoglavih, koji su ponosno za svoju zemlju ginuli. Uprkos svemu, uprkos najezdi jačih, uspjeli smo ono što mnogi nijesu mogli. Uspjeli smo da suze prkosom nadjačamo i očuvamo ono što nam pripada. Zemlju smo dušom branili, zato nam je toliko sveta", kazala je Vujačić i dodala da je princeza Jelena najmilosnija od sve djece uz te događaje i odrasla.

Heroina ispred svog vremena, svjesna patnji svog naroda i uvjerenja da se Bogu služi kroz ljubav prema bližnjem.

"Ako danas pitate bilo koga, od Bara, preko Cetinja, Podgorice i Nikšića – reći će vam ko je bila Jelena. Princeza što je došla sa kamena i mora, te postala italijanska kraljica – u svijetu poznata kao Jelena Savojska. I to bi bila bajka. No, prije toga će vam reći da je bila kćerka i sestra, pa heroina svima koje je zadesila nesreća. Ispričaće vam i kako je bila mati, prije nego je i majka postala. Govorila je da je čvrsto uvjerena da se Bogu najbolje služi kroz ljubav prema bližnjem.

Zato i danas imamo šta od nje naučiti. Odrasli smo na epskoj prozi i poeziji, u svakoj rečenici i stihu slavili junake i mudrace, a istina je toliko raskošnija od umjetnosti- crnogorske žene su znale kako đecu nebom udostojiti i kako se herojem postaje. Uloga tih generacija crnogorskih žena bila je zalog etike i požrtvovanosti, često nepravedno presvučena nevidljivošću. Taj dio neispisanih hronika naslijedila je i Jelena Petrović Savoja. Danas je uzor ženama, dio ponosne tradicije je za nauk kako se valjano stasava", zaključila je Vujačić i dodala da u čast Dana nezavisnosti ujedno obilježavamo simbolični povratak najdivnije među nama, te da je ovaj spomenik nalik svetioniku koji će nam obasjavati pravac.

Inicijator postavljanja spomenika je Aleksandar Drljević koji je poručio da je Jelena bila humanitarka i dobrotvorka koju je italijanski narod mnogo cijenio, koju i dan danas zovu majkom Italije.

"O Jeleninim velikim djelima i humanom radu možda najbolje govori i podatak da jedna mala opština na Siciliji nosi naziv Milena. Muž Jelene Savoje nakon njenog angažovanja i nesebične pomoći nakon zemljotresa u Mesni objedinio je jednu grupu malih sela i  nađenuo im ime tom mjestu Milena u znak zahvalnosti prema majci koja je rodila takvu ćerku. Najljepšim osobinama koje mogu krasiti čovjeka princeza Jelena Petrović je oko XX vijeka na najbolji način gradila most između Crne Gore i Italije i ponosno prenosila plemenito crnogorsko ime širom svijeta", istakao je Drljević, podsjećajući na njenu međunarodu slavu i brojna priznanja.

Zbog svoje nesebične požrtvovanosti kraljica je uživala široku popularnost, o čemu je pisala brojna italijanska i inostrana štampa. Tako je stekla međunarodnu slavu i sve velike evropske nacije su joj dodijelile ordenje i odale priznanje: Edvard VII od Engleske odlikovao je zlatnom medaljom britanskog kraljevskog Crvenog krsta; bivši njemački car Vilhelm poslao joj je Veliku zvijezdu kraljice Luize; Alfonso XIII od Španije – orden reda Dobročinstva; ruska carica – orden Crvenog krsta; srpski kralj Petar Karađorđević – krst svetog Save”, saopštio je Drljević.

Spomenik je napravljen u bronzi, visine 2,50 metra i postavljen je na postamentu od kamena dimenzija 1,50 x 1,20 metara.