Najnovija Odluka o formiranju odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, usvojena 31. jula ove godine, uz amandmane koji su kompromis DPS-a i Demokrata, ne razlikuje se mnogo od one koja je usvojena u oktobru prošle godine, a u čijoj izradi su učestvovale sve vladajuće i opozicione partije osim Demokrata i Ure.
Nova Odluka se, međutim, u više stavki razlikuje od prvobitnog, izvornog "Briselskog plana“ Demokrata i Ure koji je predložen u junu prošle godine i od kojeg je sve počelo.
Tehnička vlada
Formiranje tehničke vlade nije definisano kao uslov ni u "Briselskom planu“, ali ni u jednoj usvojenoj odluci. Razlike, ipak, ima. Dok su Demokrate i Ura u "Briselskom planu“ prvobitno predložile da Odbor definiše model formiranja nadzornog tijela za praćenje dosljedne primjene usvojenih zakona i podzakonskih akata, u prvoj Odluci bilo je definisano da Odbor predloži Kolegijumu model primjene i praćenja dogovorenih rješenja.
Iako je iz vlasti tada bilo prijedloga da kontrolu primjene zakona obavlja nadzorni organ, kao što su predložili Demokrate i Ura, ipak su, u oktobarskom dokumentu, vladajuća koalicija i dio opozicije koji je učestvovao u pregovorima uspjeli da se dogovore da se ostavi otvorena mogućnost o modelu kontrole implementacije, čime nije bilo isključen model tehničke vlade.
Novom Odlukom i amandmanom Demokrata, odnosno DPS-a, predviđeno je da Odbor definiše model obrazovanja nezavisnog nadzornog tijela za praćenje dosljedne primjene usvojenih zakona i podzakonskih akata, kao i za ostvarivanje prava i Sloboda učesnika u izbornom procesu, čime je smanjena mogućnost za formiranje tehničke vlade.
Demokrate su i u prvobitnom planu i u amandmanu koji je usvojen, insistirale da se skupštinsko tijelo nazove Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva. U Odluci usvojenoj u oktobru prošle godine to tijelo nazvano je Odbor za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva. Razlika nije od posebnog značaja, s obzirom na to da je važan sadržaj Odluke, a manje je bitno kako je tijelo koje će raditi reformu izbornog zakonodavstva nazvano.
Da "Briselski plan“ nije bio toliko sveobuhvatan pokazuje to što u njemu nema prijedloga da se radi analiza zakona o ličnoj karti, kao i državljanstvu. Obaveza da se radi analiza tih zakona, uz moguću pripremu prijedloga izmjena i dopuna zakona - ukoliko se pokažu korisnim ili potrebnim – unijeta je u Odluku iz oktobra prošle godine, na zahtjev Demokratskog fronta, i ostala je u novousvojenoj Odluci od 31. jula.
Kao obaveza uvedena je, i "ostala“ u novoj Odluci, i detaljna analiza primjene izbornog i drugog pravnog okvira od značaja za izborni proces i ambijent, sa definisanjem prijedloga rješenja ako je potrebno, uključujući Ustav. Ovakvog stava nije bilo u prijedlogu Demokrata i Ure, iako mogućnost promjene Ustava predstvalja mogućnost otvaranja svih tema vezanih za izborni ambijent i sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva.
Bečić i Abazović ,,zaboravili“ su prvobitno, u junu prošle godine, preporuke OEBS-ODIHR-a nakon predsjedničkih izbora 2018. godine, što je dodato u skupštinskoj odluci u oktobru prošle godine. "Ispravili“ su se, međutim, u amandmanima koji su dio nove Odluke, pa je dodato da Odbor implementira ,,sve“ preporuke OEBS/ODIHR nakon izbora 2016. i 2018. saglasno Ustavu, a u cilju povećanja transparentnosti i profesionalizma institucija koje su uključene u izborni proces, posebno DIK i ASK.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR