Ambasadorka Bugarske: Više se zna o kineskim projektima, nego onima iza kojih stoji EU

Za Crnu Goru je važno da ostane lider u evropskim integracijama, da nosi tu zastavu, da zadrži hrabrost u sprovođenju reformi, entuzijazam na putu ka EU, a Evropska unija će naći načina da riješi unutrašnje probleme. Kako god to sada izgledalo, proširenje je i dalje visoko na agendi Brisela i članica EU, i Crna Gora, kao ostale države Zapadnog Balkana će se naći pod njenim okriljem. Proširenje je naš zajednički interes. Vaša država je prelijepa, imate divne ljude i prirodu, bogatu istoriju i kulturu. Crna Gora je velika zemlja na maloj teritoriji, kaže u intervjuu Vikend novinama ambasadorka Bugarske u Crnoj Gori Meglena Plugčieva.

Ambasadorka govori o značaju nastavka dijaloga o proširenju EU, o podršci Bugarske Crnoj Gori, kao i o iskustvima njene države na putu ka Uniji, poručujući da nigdje na svijetu ne postoji savez sa tolikim stepenom demokratije, zaštite ljudskih i socijalnih prava kakvi su u Evropskoj uniji.

“Čvrsto sam uvjerena da EU neće dozvoliti da se Zapadni Balkan, sa bijelog platna na mapi Evrope, pretvori u crnu rupu. Sa druge strane, EU vrlo malo govori o doprinosu razvoju starih i budućih članica, što je greška. Više se zna o kineskim projektima, nego onima iza kojih stoji Evropska unija”, kaže ambasadorka Bugarske.

Odgađanje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i dalje je tema koja zaokuplja veliku pažnju javnosti. Mnogi evropski zvaničnici jasno su saopštili da je napravljena istorijska greška. Kako se ta “istorijska greška” može odraziti na region Zapadnog Balkana? Što su posljedice? 

PLUGČIEVA: Odlaganje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom bilo je vrlo razočaravajuće za te države, za čitav region, ali i za Crnu Goru koja je najdalje odmakla u procesu evropskih integracija i koja očekuje da bude prva sljedeća članica EU. Dakle, ta odluka bila je zaista razočaravajuća i frustirajuća i takav osjećaj dijele i države članice EU, među kojima je Bugarska, koje su zagovornici proširenja Unije i intenzivno rade da se taj proces što prije nastavi. Ali, ovu odluku treba gledati iz malo šire perspektive i razmišljati o tome kako od trenutnog minusa napraviti plus. To sa jedne strane znači da ne samo Sjeverna Makedonija i Albanija, nego i sve države Zapadnog Balkana treba da se mobiliziraju i da još više rade na reformama. Sa druge strane, EU treba da svoje probleme što prije riješi i da što prije preduzme mjere na oživljavanju procesa proširenja. Dakle, bilo je što je bilo, treba da tražimo rješenja za dalje. Bugarska poručuje Crnoj Gori da nikako ne smije da se demotiviše već da, kao i do sada, nastavi da bude hrabra, zadrži entuzijazam i motivaciju, jer zaslužuje da bude dio EU, kao i kompletan region Zapadnog Balkana.

Prije nešto više od godine, tokom bugarskog predsjedavanja EU, kao i tokom Samita Zapadni Balkan EU u Sofiji, upravo je evropska perspektiva regiona bila među prioritetima Bugarske koja je predsjedavanje EU preuzela pod sloganom “Ujedinjeni smo snažni”. Šta se to toliko značajno dogodilo da se odnos EU prema zemljama Zapadnog Balkana mijenja?

PLUGČIEVA: Tačno je da je Bugarska veliki zagovornik proširenja, jer iz svog iskustva znamo kakve to prednosti donosi građanima država koje su članice EU i koliko utiče na njihov kvalitet života. O ulasku zemalja Zapadnog Balkana prvi put je bilo riječi 2003. u Solunu u Grčkoj. Poslije 15 godina Bugarska je bila prva država koja je proširenje formalno stavila kao prioritet tokom svog predsjedavanja EU od januara do juna prošle godine. Ne samo proširenje, nego saradnju između država članica EU i regiona, infrastrukturno, digitalno povezivanje, saradnja u ekonomiji, energetici, kulturi, obrazovanju… Kao što vidite, Bugarska radi sve što je neophodno da se ispuni takav vid saradnje.

Kažete da se ono što EU radi ne vidi dovoljno u javnosti?

PLUGČIEVA: Tako je. EU izdvaja ogroman novac za pomoć državama Zapadnog Balkana kroz IPA instrumente i druge načine, ali se o tome malo govori i malo zna. A vrlo je značaj no da se to zna, da građani imaju informaciju kako i šta radi EU, koliko ulaže, koliki je trgovinski promet između EU i zemalja regiona…Na primjer, Njemačka finansira projekte u Crnoj Gori kroz koje se realizuju projekti prečišćavanja otpadnih voda u Podgorici, Budvi, Herceg Novom, Kotoru… Bugarska je, recimo, finansirala nabavku i postavljanje kontejnera u Glavnom gradu.

U ovom trenutku se rade planovi za sljedeću godinu, da se nastavi finansiranje novih projekata. Dakle, radi se mnogo, ali se o tome malo govori. Tako da je ovo i moja kritika na račun Brisela i ambasadora EU da ne pričamo dovoljno šta Evropska unija radi za region. U fokusu medija posvuda su skandali, problemi i krize, a ne doprinos razvoju država članica EU i država koje će to tek postati. EU će nastaviti to da radi i dalje i to je dokaz da se od proširenja nije odustalo.

Vi ste optimista kada je riječ o proširenju?

PLUGČIEVA: Naravno. Proširenje je i dalje visoko na agendi Evropskog institucije i država članica EU. Tačno je i to da se EU suočava sa velikim problemima koje mora brzo da rješava, kao što je Bregzit. Ali, optimista sam. Proširenje ostaje kao prioritet i svi treba da radimo da se ono što prije nastavi. I ja dijelim mišljenje vaših političara koji kažu da Crna Gora nema druga alternativu, osim EU jer ne postoji druga unija ili drugi savez u svijetu koji ima toliko ljudskih sloboda, demokratije, socijalnih prava, toliki ekonomski razvoj. Dakle, u svijetu nema još jedna unija poput EU. To je činjenica i zato je važno o tome svakodnevno govoriti građanima.

Crna Gora je najdalje odmakla u procesu pristupanja EU. Sada, nakon sedam godina pregovaranja govori se o novim pravilima, kao i o stvaranju Balkanske unije… Šta Bugarska, kao članica EU, može da učini da politika proširenja ponovo bude u fokusu Brisela?

PLUGČIEVA: EU ima svoje probleme, to je fakat, to svako vidi. Ali, oni će biti prevaziđeni, a vi nastavite da radite kao da ćete sjutra biti članica Unije. Vidite da je ministar Luksemburga bio nedavno u Sofiji sa našom ministarkom koja je rekla Bugarska i Luksemburg će raditi zajedno da pomognu evropski put Sjeverne Makedonije i Albanije. Dakle, Zapadni Balkan, kao ni Crna Gora naravno, nijesu ostavljeni sami. Upravo je Bugarska najbolji advokat za proširenje EU.

Prema tome, Crna Gora treba da nastavi kao i do sada. Imamo iskustvo sa procesom pregovaranja sa EU u kom je bilo i dobrih i loših stvari i na nama je da vam pomognemo da izbjegnete te loše stvari, odnosno, da ne griješite onamo gdje smo mi griješili. Najvažnije je imati hrabrosti i nastaviti dalje uprkos sadašnjoj krizi u EU. I Bugarska je imala težak period od 1989. do 2007.  Vidite koji je to period. Bilo je dosta razočaranja, frustracija, posebno 2004. godine kada je primljeno 10 država, a među njima nije bila Bugarska. Ali, ubrzo je i Bugarska postala članica EU i za kratko vrijeme promijenila sliku života u državi.

Kakva su Vaša iskustva u Crnoj Gori? Šta je, po Vama, prednost Crne Gore u odnosu na ostale države regiona?

PLUGČIEVA: Pozdravljam napredak Crne Gore u evropskim integracijama koja je prva na putu za novu članicu EU. Upravo smo imali konferenciju u EU info centru gdje se govorilo o članstvu u EU i gdje je istaknuto da je bitan i kvalitet i brzina. Predstavnici EU su pozdravili napredak Crne Gore ka EU i ohrabrili je da nastavi dalje. Meni je bilo interesantno kako su reagovali crnogorski predstavnici koji su kritikovali Crnu Goru… Čula sam jednu gospođu koja je rekla da “EU simulira da želi region u EU, a Crna Gora simulira da želi da bude članica EU”. Ja ne dijelim ovo mišljenje. Evropska unija želi Crnu Goru, i Crna Gora želi u EU i zato treba da nastave da rade zajedno svakodnevno Crna Gora na reformama, EU na podršci.

Čitava ova sedmica je u znaku Bugarske u Crnoj Gori. Na koji će se sve način predstaviti Vaša zemlja građanima Podgorice i Crne Gore?

PLUGČIEVA: Povodom 140 godina bugarske diplomatije, Ambasada Bugarske je od 4. do 18. novembra u Crnoj Gori pripremila poseban program. Osim onih koje sam već pomenula, istakla bih predstavljane bugarskih kompanija, od 11. do 13. novembra u Delti.

Na Cetinju će biti organizovan koncert 12. novembra u Ministarstvu kulture, a 14. i 18. novembra će biti predstavljena dva naša filma. Nakon projekcije pojaviće se i glumci, pa će publika imati priliku sa njima da razgovara. Ima zaista mnogo toga što se radi u kulturi, obrazovanju…

Zalagaćete se i za uspostavljanje avionske linije na relaciji Sofija – Podgorica?

PLUGČIEVA: Tako je. To je moja inicijativa i lično ću se zalagati da se uspostavi avionska linija Podgorica Sofija i Sofija Tivat. Za to postoje i ekonomski i turistički razlozi, što će donijeti velike koristi za obje države. U projekat su bila uključena ministarstva saobraćaja obje države.

Želimo jedni drugima uspjeh za bolju zajedničku evropsku budućnost!

Predsjednik Crne Gore je nedavno izjavio da će Crna Gora nastaviti evropeizaciju našeg društva bez obzira na politiku proširenja, ali i upozorio da “konfuzija i neizvjesnost na evropskim adresama hrane iluzije poletnih aktera retrogradne politike u našem regionu”… Da li je, na osnovu Vašeg bogatog političkog iskustva, EU svjesna koliko je region Zapadnog Balkana i dalje nestabilan?

PLUGČIEVA: To što kaže crnogorski predsjednik je tačno.

Odugovlačenje sa prijemom Crne Gore u EU i država regiona dovodi do problema i opasnosti po stabilnost Zapadnog Balkana. Kada god ima zastoja, drugi se trude da iskoriste prazan prostor. Konkurenti Brisela čekaju. Upravo i zbog toga je važno da se u ovim kriznim trenucima pokaže šta je EU, koliko ulaže u region, koliko je učinila za svoje članice. Reći ću vam jedan podatak, Bugarska danas ima samo 4 odsto nezaposlenih, preko tri odsto ekonomskog rasta, ima veliki broj stranih investitora. Danas mladi ljudi više ne žele da odu iz Bugarske, a nije bilo davno kada su odlazili u Njemačku i SAD. I djeca koja završe u inostranstvu, ne žele da odu nego se vraćaju u Bugarsku, jer imaju perspektivu. To je izuzetno značajno. Bez djece nema budućnosti.

Evropa je najprirodniji dom svih koji žive na ovom kontinentu. Crna Gora ne treba da ide na drugi kontinent, njen kontinent i njena domovina je Evropa. Zato je za sve važno da Evropa bude mirna i stabilma, a to znači da region Zapadnog Balkana mora biti miran i stabilan.

Bugarska se nedavno našla na udaru predsjednika Francuske koji je izjavom o “ilegalnim filijalama” izazvao oštro reagovanje Vaše zemlje i upućivanje protestne note zbog kršenja prava bugarskih građana u EU. Makronova izjava je ocijenjena kao politička arogancija…

PLUGČIEVA: Tačno je da je bilo problema, ali to je riješeno na diplomatskom nivou kao između partnera. Različitih mišljenja mora biti, kao što ih ima u svakoj porodici, a EU je jedna porodica. Bitno je da partnerski duh ostaje i da problemi ne utiču na naše odnose. Tu smo da ih zajedno rješavamo.

Kako biste ocijenili saradnju Bugarske i Crne Gore? Koje su to oblasti koje su u fokusu obje države? Na kojim se zajedničkim projektima radi?

PLUGČIEVA: Moja lična ambicija je da pomognemo Crnoj Gori na putu ka EU. Vaša zemlja ima izvanrednu perspektivu. Imate predivnu prirodu, dobre ljude, bogatu istoriju i kulturu. Crna Gora je velika zemlja na maloj teritoriji. Bugarska je, podsjetiću, među prvima podržala otvaranje poglavlja 8. To je samo jedan primjer naše podrške vašoj zemlji.

Projekti koje radimo, čvrsto sam ubijeđena, dodatno će proširiti saradnju. To su sve konkretni projekti koje ljudi mogu da vide i osjete. Već su potpisani sporazumi sa Ministarstvom saobraćaja, zatim ekonomije, kulture, obrazovanja, poljoprivrede, zdravstva… 18. novembra u Sofiji zasijedaće mješovita komisija Bugarske i Crne Gore, i to prvi put od 2012. godine. Osim toga, bugarska Ambasada organizovala je izložbu u oktobru u Sofiji Crnogorsko ćirilsko štamparstvo koju su otvorili ministri kulture Crne Gore i Bugarske Aleksandar Bogdanović i Boil Banov. Izložba je nastala u saradnji sa Bugarskom akademijom nauka i Maticom crnogorskom.