Američka optužba: Rusi izazvali raskol u Istočno-pravoslavnoj crkvi

Piše: Vladimir Jovanović

Ruska pravoslavna crkva pokušava da podijeli svjetsko pravoslavlje – rekao je američki ambasador u Grčkoj Džefri Pajet (Geoffrey R. Pyatt, 57).

Pajet je karijerni diplomata, prethodno ambasador u Ukrajini. Rusi smatraju da je 2014. doprinio obaranju njihova satelita u Kijevu Viktora Janukoviča. Za ambasadora u Atini ga je postavio 2016. Barak Obama (administracija Demokratske partije).

Neki mediji bliski Kremlju takođe tvrde da je Pajet odigrao važnu posredničku ulogu u procesu koji je rezultirao dodjeljivanjem tomosa o autokefaliji Pravoslavnoj crkvi Ukrajine 6. januara prošle godine od strane Vaseljenske patrijaršije.

Tokom internet međunarodne konferencije o vjerskoj diplomatiji (Foreign Affairs International Conference on Religious Diplomacy), Pajet je saopštio:

„Rusija ne samo da osporava autoritet Vaseljenskoga Patrijarha, već i dalje pokušava da uništi jedinstvo Istočno-pravoslavne crkve, podstičući nestabilnost i podrivajući suverenitet nezavisnih nacija s većinskom pravoslavnom populacijom“.

Kako je objavljeno na sajtu američke ambasade u Atini, Pajet je rekao da će grupa zvaničnih pomjesnih crkava koje su priznale autokefaliju Pravoslavne crkve Ukrajine „nastaviti da raste“.

„Prošle godine, kada je Vaseljenski Patrijarh dodijelio tomos Pravoslavnoj crkvi Ukrajine u skladu s željama ukrajinskoga naroda, Rusija je odgovorila prekidom veza s Njegovom Svesvetošću. Ruska pravoslavna crkva je zatim nastavila da prekida veze ili je prijetila da će ih prekinuti s drugim crkvama koje bi slijedile vođstvo Vaseljenskoga Patrijarha. Ova rastuća grupa sada uključuje Grčku crkvu, Aleksandrijsku i čitave Afrike, a odnedavno i Kiparsku crkvu”.

„Ruska crkva je takođe pokušala da kazni Republiku Grčku upućujući ruske pravoslavne turiste da ne pośećuju grčke eparhije koje su podržale odluku o dodjeljivanju autokefalije”, rekao je Pajet.

„Pohvaljujemo Grčku pravoslavnu crkvu i arhiepiskopa Jeronima što su hrabro podržali odluku Vaseljenskoga Patrijarha i nadamo se da će vremenom i druge crkve slijediti ovaj potupak u skladu s kanonskim regulama Istočno-pravoslavne crkve”.

Ranije smo izvještavali da se Ruska crkva nalazi u jednostranome raskolu – ne pominje u svome diptihu i smatra da nije u liturgijskome jedinstvu s predstojateljima i jerarhijama četiri pomjesne crkve. Niti jedna od ovih crkava nije recipročno odgovorila.

Srpska pravoslavna crkva (SPC), podržavajući samo na riječima Ruse, nije prekidala zajedništvo s Vaseljenskom patrijaršijom. Ali, Sinod SPC je preporučio svome kliru da ne saslužuje s klirom Vaseljenske patrijaršije.

Nezavnično, iz SPC će zajedništvo s Vaseljenskom patrijaršijom prekinuti ukoliko ona dodijeli tomos o autokefaliji Makedonskoj pravoslavnoj crkvi – Ohridskoj arhiepiskopiji. Makedonske eparhije su od 1767. pripadale Vaseljenskoj patrijaršiji, koja je 1922. za novoformiranu SPC izdala tomos i te eparhije joj ustupila.

S dogmatskoga stanoviišta, niti jedna od pomjesnih crkava nema nikakav mandat da „priznaje” ili „ne priznaje” diptihe i tomose o autokefaliji koje utvrđuje isključivo Vaseljenska patrijaršija.

Najkasnije 1855. u diptih (kao i u Nomokanon) Vaseljenske patrijaršije unijeta je i Autokefalna Crnogorska Mitropolija (Αυτοκέφαλος Μητρόπολις Μαυροβουνίου); i tu se nalazila do 1922. godine.

Ni naša autokefalna Mitropolija, kao ni Ruska crkva (nekadašnja Moskovska mitropolija), nemaju poseban akt o autokefaliji – tomos, ali su po običajnome crkvenome pravu unijete u svešteni diptih Vaseljenske patrijaršije i prihvaćene kao autokefalne.

Isto je i s tomosima o autokefalijama, koji se, za razliku od diptihâ, pojavljuju tek u relativno novija vremena: i njih izdaje isključivo Vaseljenska patrijaršija.

Svi tomosi koje je dosad, od 1850. do 2019, dodijelila Vaseljenska patrijaršija su unilateralni akti i nikada nijesu slati na naknadno „priznanje” ili „ne priznanje” ostalim crkvama. Druge crkve se o tome samo cirkularnim kanonskim pismom Vaseljenskoga Patrijarha obavještavaju.

Na drugoj strani, tomosima utvrđene autokefalije, od 1850. do 2019, uključujući i autokefaliju za SPC, privremene su, jer te autokefalije tek čekaju da budu i apsolutno potvrđene na nekom budućem Vaseljenskome saboru – koji je najveće ovozemaljsko saborno i zakonodavno tijelo Istočno-pravoslavne crkve. Posljednji, VII Vaseljenski sabor, održan je 787. godine.

Svega pet pravoslavnih crkava imaju neupitne autokefalije, jer su im potvrđene na drevnim Vaseljenskim saborima: Vaseljenska, Aleksandrijska, Antiohijska, Jerusalimska, Kiparska.

Shodno kanonima i sveštenoj tradiciji, dio prerogativa Vaseljenskih sabora, između zasijedanja, oduvijek i isključivio ima – Vaseljenska patrijaršija.

Skrupulozni pokušaj Vaseljenske patrijaršije, pripreman više decenija, da 2016. na Kriitu organizuje VIII Vaseljenski sabor propao je opstrukcijom Ruske crkve. Na to okupljanje nijesu došli ni predstavnici još tri crkve: Antiohijske, Gruzijske i Bugarske.

Ruska crkva u doba komunizma, slilčno kao i danas, uz pomoć Kremlja i šireći necrkvenu doktrinu „Moskva – Treći Rim” nastoji da oponaša ili preuzme kanonske prerogative Vaseljenske patrijaršije; pa je, čak četiri puta, izdavala falš tomose o autokefaliji: Gruzijskoj (1943), Poljskoj (1948), Crkvi čeških zemalja i Slovačke (1951) i Američkoj pravoslavnoj crkvi (Православная церковь в Америке, 1970).

Ti „tomosi” Ruske crkve su nevaljani. Mjerodavni su isključivo tomosi i diptisi Vaseljenske patrijaršije.

„Nadamo se da će se Ruska crkva pomiriti s Ukrajinskom crkvom, priznajući suvereno pravo ukrajinskoga naroda da bira svoju budućnost i svoje bogoslužbene frome”, kazao je Džefri Pajet tokom internet međunarodne konferencije o vjerskoj diplomatiji.

Ambasador je takođe ogorčen što je „ovoga mjeseca mitropolit Ilarion Alfejev, u ime Ruske crkve, lažno izjavio da je Vaseljenski Patrijarh pokrenuo raskol“.

Početkom ove jeseni, američki državni sekretar Majk Pompeo tokom pośete Kritu u društvu grčkoga premijera Kiriakosa Mitcotakisa je kazao:

„Premijer i ja smo se dogovorili da ćemo blisko sarađivati na prevazilaženju izazova koje Rusija postavlja, kao što je pokušaj prisvajanja Istočno-pravoslavne crkve”.

Pompeo je naglasio i da „američka strana ulaže sve napore da smanji ruski uticaj u tom području, jer Vašington ne želi da se vrši pritisak na Vaseljensku patrijaršiju u borbi koju Moskva vodi da uzme primat u Istočno-pravoslavnoj crkvi“.