Leposavić negira genocid u Srebrenici, osporio i legitimnost Haškog suda

Ne znam da li je postojala genocidna namjera 1995. u Srebrenici – kazao je ministar Vladimir Leposavić u Skupštini Crne Gore.

Andrija Nikolić (DPS) postavio je Leposaviću poslaničko pitanje: „Da li ste vi, kao ministar pravde, koji je zadužen i za polje ljudskih i manjinskih prava, spremni da priznate i prihvtite da se u Srebrenici dogodio genocid?”

 „Pitanje je konkretno, a da li je i korektno?” – upitao se Leposavić.

 „Nije na ministru pravde, kao ni na bilo kojem drugom pojedincu, koji nije učestvovao u ‘kritičnom događaju’, kakav je ovaj, da prizna ili ne prizna, odnosno da poriče bilo kakvo krivično djelo, pogotovo ratni zločin”.

 Kako je kazao, to je „predmet i stručnih polemika”.

 „To je i razumljivo, jer je odluka Međunarodnog suda pravde, koje je okvalifikovala događaj u Srebrenici kao genocid, zasnovana na presudi Haškog suda za bivšu Jugoslaviju”.

 Leposavić je potom otišao i korak dalje, obrušivši se na legitimnost Haškoga suda, koji je još 1993. osnovao Savjeta bezbjednosti OUN.

 „Haški sud, osim što je osnovan rezolucijom, umjesto međunarodnim ugovorom, u potpunosti je izgubio međunarodni legitimitet”, tvrdi Leposavić.

 „Ja sam spreman da priznam zločin genocida, kada se to i nedvosmisleno utvrdi”, kazao je Leposavić, negirajući na taj način pravosnažne odluke Međunarodnog suda pravde i Haškog suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u kojima je jasno naznčena pravna kvalifikacij da se u Srebrenici 1995. odigrao – GENOCID.

Prethodno, poslanik iz DF-a Jovan Vučurović je 4. decembra 2020. u Skupštini Crne Gore rekao: „Ako mene pitate, tamo (u Stebrenici) NIJE BILO GENOCIDA”. Vučurović je, potom, izabran za predsjednika Odbora za ljudska prava Skupštine Crne Gore.

Vladajuća parlamentrna većina je 27. decembra odbila da prijedlog Rezolucije o priznavanju GENOCIDA počinjenog u Srebrenici, koji je inicirala Bošnjačka stranka, uvrsti u dnevni red Skupštine.

Potom su predstavnici dijela vladajuće koalicije u komisiji SO Berane predložili da Ratko Mladić, osuđen i zbog GENOCIDA u Srebrenici, dobije ulicu u tom gradu.

Tribunal u Hagu je još 2001. donio prvu presudu (35 godina zatvora) kojom je zločin u Srebrenici okarakterisala kao GENOCID, i to bivšem generalu Vojske Republike Srpske (VRS) Radislavu Krstiću.

Zbog GENOCIDA u Srebrenici, Sud u Hagu je pravosnažno osudio bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića na doživotni zatvor 2019. godine.

General Ratko Mladić, komandant VRS, i zbog GENOCIDA u Srebrenici je osuđen nepravosnažno na doživotni zatvora.

U Hagu je zbog GENOCIDA u Srebrenici izrečena 2010. presuda bivšem načelniku za bezbjednost Glavnog štaba VRS, a 2015. bivšem pomoćniku komandanta za obavještajno-bezbjednosne poslove Glavnog štaba VRS Zdravku Tolimiru. Na doživotni zatvor osuđen je i potpukovnik Drinskoga korpusa VRS Vujadin Popović, koji je prolašen krivim i za GENOCID u Srebrenici.

Na dugogodišnje kazne zatvora osuđeni su zbog učešća u GENOCIDU u Srebrenici i oficiri VRS: Drago Nikolić (35 godina), Dragan Obrenović (17 godina), Momir Nikolić (20 godina) i Radivoje Miletić (18 godina).

U Hagu je osuđen i pripadnik 10. diverzantskog odreda VRS Dražen Erdemović, prvi čovjek koji je pred tim sudom priznao krivicu za ubistva zarobljenih Bošnjaka u Srebrenici.