Ekonomist: Ako EU neće, Zapadnom Balkanu će drugi pružiti utočište

Evropska unija ne bi trebalo da odustane od proširenja, jer ako EU želi da bude globalna sila, prvo mora da bude lokalna, navodi se u komentaru čuvenog magazina Ekonomist povodom sve češćih ocjena da politika proširenja više nije opcija.

Kako se ističe u komentaru, Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komsije, imala je nedavno turneju po regionu zapadnog Balkana, a balkanske zemlje se još nisu pridružile evropsko  klubu i čekaju na kućnom pragu od kada im je obećano članstvo - još 2003.godine. 

Fon der Lajen je rekla da ,,sav zapadni Balkan pripada Evropskoj uniji“. 

"To je u našem zajedničkom interesu, ali takođe vjerujem da je to naša sudbina", ukazala je predsjednica Evropske komisije. 

Po pisanju "Ekonomista", ljubazne riječi sudarile su se sa stvarnošću nedelju dana kasnije.

"Na samitu u Sloveniji 6. oktobra svih 27 lidera EU i njihovih šest kolega iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, izostala je mogućnost da se nove zemlje pridruže EU uskoro. Umjesto toga, zemlje zapadnog Balkana pojavile su se sa obećanjem da će smanjiti naknade za roming kada njihovi građani posjećuju EU. Pokušaj Slovenije da garantuje njihovo članstvo do kraja decenije odbačen je kao pokušaj da se stekne publicitet", navodi "Ekonomist".

Kako se ističe, skeptici insistiraju da klub ne može da prihvati nove članove.

"Nekadašnji pobjednici politike proširenja EU, poput Poljske, postali su problematični. EU bez Poljske ili Mađarske provela bi manje vremena brinući se o pritiscima na sudije ili lakomislenoj upotrebi sredstava unutar unije. Lako je pronaći diplomate koji smatraju da je proširenje bila greška. Ali ova činjenica ostavlja EU u još problematičnijoj situaciji. Da su istočne članice EU ostale izvan kluba, možda bi pratile putanje drugih zemalja izvan evropskog kruga, poput Ukrajine. Isključivanje nije srećno rešenje", ukazano je u tekstu "Ekonomista". 

Navedeno je da, međutim, osjećaj perspektive dolazi preko Atlantika, obzirom da američke diplomate podsjećaju svoje skeptičnije evropske kolege da bi život bio mnogo lakši ako bi Zapadni Balkan bio čvrsto u evropskom klubu, a ne napolju, dok im druge zemlje nude utočište.

"Crna Gora se već našla u problemima sa zajmom od Kine od milijardu dolara. Srbija je postala spretni diplomata, prihvatajući vakcine odsvud i distribuirajući ih susjedima. Emanuel Makron, francuski predsjednik, vidi Bosnu kao prostor islamističke nestabilnosti. Ukratko, to nije region koji EU može sebi priuštiti da izgubi", piše "Ekonomist". 

Umjesto toga, podvlači se, među vladama EU vrijeba opasno samozadovoljstvo. EU je, kako je navedeno, dala vakcine, broji skoro 70 odsto trgovine u regionu i ulaže oko tri milijarde eura godišnje, što je važna suma za siromašan region od 20 miliona ljudi.

"Logika je da šta god Rusija i Kina mogu ponuditi, EU može i više nego da tome parira. Prijetnja geopolitičkog preokreta odbačena je od strane zvaničnika EU kao diplomatska drskost njihovih balkanskih kolega. Ipak, zapadni Balkan je hitniji test sposobnosti spoljne politike EU, a ne naizgled veće i globalnije teme. Koherentna zajednička politika za Sjevernu Makedoniju, Albaniju i njihove susjede trebalo bi da bude jednostavna, u poređenju sa težim izborima koji su pred EU. Ako EU želi da bude globalna sila, mora prvo da postane lokalna. Oživljavati politiku proširenja je dobro za početak", naveo je, između ostalog, "Ekonomist".