Prostor zapadnog Balkana nema alternativnu budućnost osim da jednog dana svi budemo za istim evropskim stolom. Evropska unija ne može biti kompletna bez Zapadnog Balkana, ocijenjeno je tokom finalnog panela Konferencije o ekonomiji – Montenegro 2021, tokom kojeg su visoki predstavnici vlada zemalja Centralnoevropske inicijative razgovarali o postpandemijskoj budućnosti Evrope.
Tokom razgovora koji je sa premijerima Crne Gore i Hrvatske, te šefovima delegacija Albanije, Bugarske, Češke, Mađarske, Sjeverne Makedonije, Moldavije, Poljske, Rumunije, Slovačke, Slovenije i Srbije vodio moderator Goran Svilanović, bivši Generalni sekretar Regionalnog savjeta za saradnju i diplomata.
U osvrtu na aktivnosti Vlade Crne Gore u borbi protiv posljedica pandemije na zdravlje i ekonomiju, premijer Zdravko Krivokapić istakao je zadovoljstvo postignutim rezultatima. „Ja vam tvrdim da je ova Vlada, a to će istorija da pokaže, najuspješnija, najkompetentnija, sa najviše znanja i najviše rješenja u kontekstu u kojem se našla“, ponovio je premijer jučerašnju poruku.
Kada su u pitanju evropske integracije Crne Gore, Krivokapić je istakao da se u tom procesu ne može govoriti ni o kakvoj sigurnosti, već o očekivanjima „koje ponekad ne umijemo prepoznati ili artikulsati na pravi način“.
Naglašava da treba gledati u ono što smo do sada uradili da doprinesemo evropskom putu te ukazao na potrebu jačanja kapaciteta, prije svega administrativnih, i kreiranja kvalitetnih projekata da bi se privukla sredstva iz EU fondova.
Na kraju, premijer je iskazao posebnu zahvalnost svima prisutnima, a posebno premijeru Plenkoviću, sa kojim se prvi put sreo i koji je optimista i vjeruje da će prostor Zapadnog Balkana jednog dana biti dio Evropske unije.
Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković zahvalio se premijeru na gostoprimstvu i prenio poruku EU da ovo područje nema drugu alternativu nego da bude za zajedničkim evropskim stolom. „Nova metodologija pregovora za pristupanje EU mora biti takva da trasira put Zapadnog Balkana prema naprijed, a ne da ga čini težim“, naglasio je on.
Podsjetio je da je Crna Gora otvorila posljednje pregovaračko poglavlje u vrijeme hrvatskog predsjedavanja Unijom, te konstatovao da su poglavlja 23 i 24 ključna za uspješno okončanje tog procesa.
Kazao je da Hrvatska smatra da sve regionalne inicijative poput CEFTE, EFTE i novijih koncepata saradnje, predstavljaju varijacije svojevrsne pripreme za članstvo u Evropskoj uniji, što je jako bitno za „razumijevanje dubine ekonomskih obaveza koje proizilaze iz članstva u EU koje se, dok si kandidat i pregovaraš, ne vide“. Navodeći primjer Hrvatske, rekao je da ih je nakon ulaska zemlje u Uniju dočekalo sve ono što sa sobom nosi nosi ekonomsko upravljanje EU, a što je kreiralo brojne izazove.
„Hrvatska će se uvijek i isključivo zalagati za individualno vrednovanje postignuća svake zemlje [na evropskom putu]“, naglasio je Plenković.
Potpredsjednik Vlade Sjeverne Makedonije zadužen za ekonomska pitanja Fatmir Bitići ocijenio je da postoji velika podrška građana evropskim integracijama koja je veća od 80 odsto i da ju je izazovno održati u ovako dugom periodu pristupanja. Osvrnuo se i na uticaj pandemijske krize na evropska stremljenja država regiona, naročito u dijelu izazova koje je COVID kriza izazvala u pogledu solidarnosti, dijeljenja, zajedništva i jednakih šansi.
„Nažalost, sada u post kovidu vidimo da se mnogo zemalja sve više fokusira na sebe. Umjesto toga potrebno je da se usmjerimo na Evropu. U tom procesu vjerujem u značaj regionalne saradnje koja doprinosi konkurentnosti, a ona će nas pripremiti da postanemo inkluzivne ekonomije“, kazao je on.
Bitići je posebno istakao iskustvo Hrvatske u procesu integracija, na čijim primjerima i iskustvu mogu naučiti i druge zemlje regiona kada su u pitanju njihova stremljenja ka Evropi.
Prema njegovim riječima, svi negativni trendovi poput migracija i odliva mozgova ukazuju na to da sve države iz regiona Zapadnog Balkana moraju zajednički raditi na podizanju kompetetivnosti u biznisu. Govoreći o inicijativama koje bliže povezuju region ocijenio je da će one doprinijeti dodatnoj vrijednosti naših država.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR