Zbrka o ishodu glasanja? Abazović htio da 13 proglasi za dvije trećine, od 21!

Na sjednici Vlade usvojen je nacrt takozvanog Temeljnog ugovora sa SPC, ali bez neopohodne kvalifikovane većine.

SDP je prethodno najavio otkazivanje podrške Vladi, ako se nacrt usvoji. 

Trinaest članova Vlade glasalo je za. Predsjednik Vlade Dritan Abazović pokušao je da interpretira podršku 13 ministara kao 2/3 većinu za prijedlog tzv. Temeljnog ugovora. Nakon intervencije ministara iz SDP-a i poduke da se kvalifikovana većina računa u odnosu na ukupan broj članova Vlade, a ne samo onih koji su učestvovali u glasanju, Abazović se korigovao i najavio da će se troje ministara naknadno izjasniti.

U ovom trenutku nije jasno kakav je status prijedloga tzv. Temeljnog ugovora sa Crkvom Srbije, niti je poznato da li se ovakve situacije mogu rješavati naknadnim glasanjem.

"Kvalifikovana većina je 14, to je definicija, ne možemo to mijenjati kako nam odgovara", kazao je nakon glasanja ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić. 

Potpredsjednica Vlade Jovana Marović i ministarka kulture Maša Vlaović nijesu prisustvovale današnjoj sjednici, već su delegirale sekretare, koji nemaju pravo glasa. Nije glasao ni ministar javne uprave Maraš Dukaj, koga je na sjednici Vlade, upravo pred početak rasprave o tzv. Temeljnom ugovoru sa Crkvom Srbije zamijenio sekretar Ministarstva.

Sjednicu ste na našem portalu mogli da pratite uživo: 

18:02 Abazović objavio da je Vlada usvojila predloženi nacrt Temeljnog ugovora sa SPC.

Mišljenje je izuzelo pet ministara: Ranko Krivokapić, Raško Konjević, Ervin Ibrahimović, Admir Adrović i Adrijan Vuksanović. 

Trinaest ministara je glasalo za prijedlog. Reagovao je Konjević nakon što je Abazović htio da 13 proglasi za dvije trećine, od 21!

"Kvalifikovana većina je 14, to je definicija, ne možemo to mijenjati kako nam odgovara", kazao je i Ranko Krivokapić. 

17:51 Abazović je kazao da preuzima punu odgovornost jer nije došao da bude ničija ikebana. 

"Ako ne bude druge varijante ići ćemo na izbore. Ja se ne kolebam nijedne sekunde", kazao je on poručivši da "racionalni neće uskratiti podršku". 

17:46 "Mi smo predložili da ovaj radni tekst kroz tim koji bi se formirao provjerimo kroz dijalog i dođemo do rješenja za koja bi mogli da kažemo da je ustavan i zakonit. Kad usvojite tekst, više nema konsultacija. One se obavljaju prije nego ga usvojite na Vladi. Želim da vas obavijestim, da zbog svih ovih razloga, ukoliko odbijete prijedlog za dodatnim konsultacijama i usvojite ovakav tekst, ova Vlada je izgubila većinu", rekao je ministar odbrane Raško Konjević.

17:30 Premijer Dritan Abazović kazao je da ovo građane pretežno ne zanima i da političari od ovoga prave top temu. 

"Dostojanstvo vjerujućeg pravoslavnog naroda ljudi koji se izjašnjavaju kao Crnogorci braniće Dritan Abazović. CPC je sve do 42. Vlade bila NVO, a sada je vjerska organizacija", kazao je. 

17:20 Ovo je politička igra da se CG zaustavi na putu ka EU, kazao je Ranko Krivokapić. 

"Ne bi ni meni da sam autokrata odgovaralo da neko u komšiluku bude bolji od mene", kazao je Krivokapić. 

"Ova Vlada svjesno ili nesvjesno pokušava da sebe oburda", dodao je. 

17:13 Ministar pravde Marko Kovač kazao je da i ovaj akt kao i svaki drugi može biti pred Ustavnim sudom. 

17:11 Ministar prosvjete Miomir Vojinović kazao je da je ovo pitanje moralo kad tad da se nađe na dnevnom redu. 

"Nema nerješivih pitanja kad je u pitanju 43. Vlada Crne Gore", kazao je. 

17:09 Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić kazao da je Vlada sastavljena da pomiri građane.

"Ne smijemo da zaustavimo taj proces. Premijeru, mi smo stavili potpise na budućnost i ja u vašu riječ vjerujem. Svako odlaganje danas bilo bi nedostatak želje da riješimo jedan problem", kazao je. 

16:58 Ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović kaže da niko ne spori potrebu da država CG ima izgrađenu relaciju sa svim vjerskim zajednicama.

"Puno uvažanje za duhovnost svih vjerskih zajednica, ali ovdje pričamo o drugim aspektima i refleksijama. Nama treba politička stabilnost, potrebnija nam je nego ikad. Apelujem da nastavimo razgovor, da ne žurimo, odlaganje, ne u beskonačnost, ali u razumnom roku, koje bi nam doinijelo puno više nego što bi nam sad donio rizik da izgubimo jednu sjajnu poziciju", kazao je Vuksanović, poručujući da treba "doći do dokumenta koji će umanjiti sumnje". 

16:46 Ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović kazao je "da smo možda trebali ovu priču uraditi sa malo više senzibiliteta, sa jačom inkluzijom dijaloga".

"Smatram da ima prostora da idemo u tom pravcu, kao danas ovdje", kazao je.

"Ne treba da žurimo sa ovom odlukom. Ukoliko dođe do usvajanja ovakvog Ugovora bojim se da ćemo usporiti evropski put", dodao je. 

16:37 Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka smatra "da se ovo moglo i ranije završiti". 

"Dozvoljeno je da SPC bude van okvira", kazao je. 

16:30 Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Vladimir Joković kazao je da su vrata EU otvorenija nego ikada.

"Nama je prioritet bio Temeljni ugovor ali ni u kom slučaju da usporavamo put ka EU. Naša država je CG i dužni smo da se prema njoj odnosimo kao jedinoj državi.

Ovo je ispravljanje nepravde, relaksiraće odnose, više štete bi nanijeli da ovo odlažemo nego da učinimo danas", kazao je. 

16:17 Ministar finansija Aleksandar Damjanović smatra da je ovo pitanje ispolitizovano. 

Crna Gora ovo pitanje treba da riješi upravo zbog evropskog puta, smatra on. 

"Odlaganje će nas samo vrćeti u krug", kazao je Damjanović. 

16:12 "I meni i vama je jasno preko koga bi se ruski uticaj eventualno ostvarivao. Vlada mora da padne ako 37 poslanika nije za nešto", kazao je Abazoviću ministar odbrane Raško Konjević. 

Abazović je na to rekao "slažem se". 

16:09 Ovu Vladu ruši ruska politika, tačno je, kazao je ministar Krivokapić. 

16:00 "Rušenje crnogorske Vlade je direktna podrška ruskom uticaju u Crnoj Gori. Ko hoće da je sruši srećno bilo, samo da se ne skrivamo iza evropejstva", kazao je premijer Dritan Abazović. 

15:54 Ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić kazao je da u preambuli Ugovora ima i elemenata inostranosti.

"Ovdje se uvodi međunarodno pravo, onaj sa kojim potpisujemo Ugovor nije subjekt našeg unutrašnjeg prava. Rekli ste da nema inostranosti - ja vam kažem da ima i precizno vam navodim odredbe koje govore da ima", dodao je. 

15:43 Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić poručio je da ovaj ugovor ne može biti iznad Ustava i zakona Crne Gore. 

"Ugovor je ispod zakona i Ustava CG i da oko toga treba ovoliko da se prepucavamo i da stvaramo zlu krv među građanima, ja mislim da to nije dobro", kazao je Adžić.

Smatra da se nepotrebno polarizuje društvo. "Ovo nije tačka sporenja zbog koje bi ova Vlada trebalo da završi svoj rad", kazao je on. 

"Preambula nema pravnu snagu i to građani treba da znaju", saopštio je. 

15:34 "Zakazali ste ministre kada je posrijedi dijalog, znate zašto? Kad je vlada 22. juna donijela odluku o formiranju radnog tima, neko od vaših saradnika je 23. juna u 12 sati na mail poslao zahtjev da odredim jednog predstavnika za tu radnu grupu. Imajući u vidu da sam bio na putu ja sam to pogledao tokom vikenda, u ponedjeljak sam odmah poslao ime i prezime. Vi ste u ponedjeljak u 9 sati 27. juna ne čekajući moje izjašnjenje naveli: Na današnjem sastanku sa članovima radnog tima prezentovan je nacrt TU koji je od SPC dostavljen Vladi u parilu 2021.

Konstatujući da nacrt nije u potpunosti u skladu sa pravnim i faktičkim stanjem, predložena je revidirana verzija sačinjena od strane direktorata za saradnju vjerske zajednice Ministarstva pravde. neko će uporediti ove dvije verzije ministre, biće vremena. Dakle, sada govorite da se za sat ili dan može napraviti analiza ovih 20 članova,  vi nijeste htjeli da imate radnu grupu koja bi ovo zajedno pgledala. Jer, narednog dana 28, vi sazivate novu Radnu grupu i ta radna grupa ima razgovor sa predstavnicima SPC i uspostavlja potpunu saglasnost. Nije to bio inkluzivan dijalog, a preambulu sam, kao potpredsjednik Vlade, resorno zadužen za ovo vidio kad ste objavili na sajtu. Normativni tekst nijesam dobio od vas, ako se već pozivate na dijalog, bili ste rukovodilac radne grupe koja je svoj posao završila za dva sata", kazao je Konjević. 

15:25 "Bilo kakva dalja rasprava o ovih 20 članova ugovora nema svrhe. O tih 20 članova možemo da raspravimo i razriješimo sve dileme za dan. Ovo nije novi Ugovor, ovo je ugovor o kome se u ovoj ili onoj formi raspravlja godinama. Temeljni ugovor nije ugovor međunarodno-pravnog karaktera. Njega sačinjavaju subjekti međunarodno-javnog prava. To nije slučaj. Njega čine država i SPC. Što se tiče terminologije, naziv ugovora, mogu ga odrediti dvije strane. Što se tiče pozivanja na kanonsko pravo, identično je u svakom tekstu koji je potpisan, kako sa Islamskom zajednicom, tako i sa Katoličkom crkvom", kazao je ministar pravde Marko Kovač.

"Što se tiče javno-ravnih ovlašćenja,  nijedna vjerska zajednica ne može imati pravo da izdaje bilo kakva dokumenta a da za to nije dobila ovlašćenje države. Vi ne možete poći u crkvu da vam izdaju vozačku dozvolu ili saobraćajnu", kazao je Kovač.

Kako je naveo, svaka odredba nekog akta može potencijalno da se zloupotrijebi, ali, naglašava da je tu pravni poredak da nas štiti.

"Mi patimo od potrebe da prenaglašavamo nešto, to je nonsens", kazao je on.

15:24 "Ja nemam ništa protiv toga da mi popravljamo ovaj Ugovor, ali ne treba da zbog toga zaustavljamo proces", kazao je Abazović.

15:11 Ja nijesam Gazivodu slučajno pomenuo. Sve ono što sam naveo potpisuje Siniša Gazivoda, saglasan e sa svim, kazao je Konjević.

"Mi kažemo nema veze usvojićemo Ugovor nema veze ako ne bude u skladu sa Zakonom važiće zakon. Naša je obaveza ovdje da usvajamo akte koji su u skladu sa Zakonom",kazao je Konjević.

napominje da je ugovor sa Katoličkom crkvom drugačiji u odnosu na ovaj.

"Jer je to međudržavni ugovor, koji je ratifikovan u parlamentu i ima supremaciju nad domaćim zakonodavstvom i oni mogu da ga koiguju jer su stariji od njega. Ne može biti slučajno da su na ovakvim mjestima napravljene razlike ni u odnosu na ugovor sa Islamskom zajednicom. Pročitaću.

"Nadležni organi Crne Gore mogu preduzeti bezbjednosne mjere u mjestima iz stava dva(džamije i objekti IZ), i bez prethodnog obavještenja nadležnih vjerskih vlasti u slučajjevima kada je to neophodno radi zaštite života i zdravlja ljudi, ili hitnog spašavanja dobara od posebne kulturne ili istorijske vrijednosti."

A evo kako to piše u ovom tekstu:

"U objektima i prostorima iz Stava3.(objekti crkve) državni organi ne mogu preduzimati bezbjednosne mjere bez prethodnog odobrenja nadležnih organa osim kad to nalažu razlozi hitne zaštite života i zdravlja ljudi". I stavljena je tačka. Vidite čega nema, mislite da je slučajno?

14:57 Muka me je natjerala da se bavim religijskim pravom i akopropadnem u politici upisaću Pravni fakultet i  počeću da se bavim religijskim pravom, kazao je Abazović u odgovoru Konjeviću.

"Najvažnija rečenica koju sam pročitao u tom izvještaju HRA je taj prvi pasus. Ništa dalje ne treba čitatai. Naveli su da Vlada nijednim ugovorom ne može da poništi zakonodavstvo Crne Gore. Tu je početak i kraj svake priče", kazao je Abazović.

"Ugovor ne može da uvodi nova pravila u obazovanje države. To je isto kao da ja prodajem automobil i navedem da košta 4.500 eura i onda sljedeći pasus uvodim vjeronauk u škole. To je nonsens. Da li ja trvdim da je ovaj tekst perfektan - ne, da li tvrdim da je u slau sa Ustavom i zakonom-da. Da li mislim da bi mi mogli na nekim komisijama mješovitim da ga nekako drugačije uradimo- sigurno. Ono što ja nudim je da mi kad usvojimo ovaj dokument, ako ga usvojimo, da ga do dana potpisivanja, do kad će proteći možda i mjeseci, pokrenemo neke šire konsultacije i usaglasimo sve i sa drugom stranom, u ovom slučaju SPC. ko se pojavi nešto drugo dajte da pogedamo, ali ako je to samo cilj da se gubi vrijeme i prikupljaju politički poeni, ja za tu varijantu nijesam", kazao je Abazović.

On je pozvao na inkluzivnost. "Mislim da se radi isto što i sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, a to je bilo važnije, to je bio Zakon. Da budemo iskreni, mijenjamo li mi skoro na svakoj sjednici Vlade naše akte, dopunjavamo, ispravljamo. Zašto to ne možemo i sada? Ispade da Temeljni ugovor suspenduje Ustav, zakon i sve živo i da, ako se on usvoji ovakav, više nijedan akt u ovoj državi ne važi. I mi u to treba da povjerujemo. Niti da se on ne može unaprijediti kroz neki period od stručnih ljudi. Dajte da na fer način diskutujemo. Saglasan sam da su dvije vjerske zajednice oko kojih postoji senzibilitet, ali moram da naglasim da će sve vjerske zajednice koje su registrovane u Ministarstvu pravde imati isti tretman. Ja ne mogu to da kažem u ime svih ministara, ali u ime premijera mogu. I neću praviti nikakvu razliku kad neko drugi podnese zahtjev za uređenjem odnosa", kazao je Dritan Abazović.

Saglasio se da bi trebalo konsultovati stručnjake, mađu njima upravo i Sinišu Gazivodu kojeg je Kojević pomenuo.

14:34 Ministar odbrane Raško Konjević kazao je da ga raduje način na koji je započet dijalog o ovoj temi.

"Vlada ovako koncipirana naša, koja je po svom karakteru manjinska, a samim tim ima određenu dozu deficita, upravo zato treba da bude osjetljivija na svaku vrstu kritike. Ovom pitanju treba se posvetiti. Da bih što manje politizovao iskoristiću jedan komentar NVO Akcija za ljudska prava. Njihov rad deceniju unazad ne može ih povezati sa bilo kojom političkom partijom, ponajmanje sa SDP-om. Ja ću pročitati njihove ključne primjedbe jer sam saglasan sa njima. 

Prije nego što predočimo konkretne primjedbe, napominjemo da smo imali u vidu da je prilikom sklapanja ugovora sa vjerskim zajednicama, kao što je Srpska pravoslavna crkva, Vlada Crne Gore ograničena Ustavom Crne Gore i važećim zakonima. Ustav propisuje građanski, odnosno sekularni karakter države, a Zakon o slobodi vjeroispovjesti o pravnom položaju vjerskih zajednica da se “pojedina pitanja od zajedničkog interesa za Crnu Goru i jednu ili više vjerskih zajednica mogu urediti ugovorom koji zaključuju Vlada Crne Gore i vjerske zajednice” (čl. 10), pri čemu se podrazumijeva da ti ugovori ne mogu da odstupaju od zakona Crne Gore, jer Vlada sama nije ovlašćena da ih mijenja bilo kakvim ugovorom, bez djelovanja Skupštine. Drugim riječima, ugovori koje Vlada zaključi sa Srpskom pravoslavnom crkvom ili drugim vjerskim zajednicama u svemu moraju biti u skladu s važećim zakonima Crne Gore imajući u vidu ograničenje iz člana 11 stav 2 Ustava[2].

S druge strane, Temeljni ugovor Crne Gore i Svete stolice, tj. države Vatikan, ima karakter međunarodnog ugovora, koji je ratifikovala Skupština Crne Gore, pa on ima zakonsku snagu, i njime se moglo odstupiti i od važećih zakona. Kompletan tekst HRA pročitajte OVDJE.

Kako je rekao komentarišući član o javno-pravnim ovlašćenjima, Konjević je kazao da SPC izdaje krštenice i u Hrvatskoj i u Srbiji i ovdje bez te odredbe.

"I znam da u Hrvatskoj nema te odredbe, a mislim da je i u Srbiji isto. Ne bih volio da je na primjer dovoljno da se par vjenča u crkvi i da nema potrebe da taj čin odrade i u opštini nego da mogu doći sa tim papirom iz crkve i da važi kao onaj iz opštine. Ne bih volio da je to zaista tako, uz svo poštovanje onima koji se odluče za crkveno vjenčanje", kazao je on. 

"Nije da nema oprimjedbi. Ovo je rijetka tema koja je animirala najveći dio NVO sektora, ne zato što sam ja najveći fan NVO sektora, već zato što prepoznaju da bi o ovakvom pitanju morali da imamo malo širi dijalog. Ono što svima nama treba da bude cilj je da svaki akt koji usvojino, možemo da kažemo da je u skladu sa Ustavom i propisima. Ovdje je ukazano na više članova koji zahtijevaju dijalog, ne samo na Vladi", kazao je Konjević pa predložio:

"Da formiramo tim, od pravnika, stručnjaka, pomenuću Sinišu Gazivodu. Ja sada kažem da sam spreman njegovu analizu da potpišem na neviđeno. Nadam se da mi neće zamjeriti. Imamo ljude koji ovaj tekst mogu da pogledaju. Dvije vjerske zajednice su ostale da država sa njima nije sklopila ugovor, to su CPC i SPC. Siguran sam da mi u Vladi možemo postići visok stepen saglasnosti ukoliko stanemo za trenutak. AKo i vi sami kažete da ovo nije prioritetna stvar, ali ni tema koju treba zaboraviti. U pravu smo svi kada kažemo da je ovo bilo dio jednog političkog aranžmana, ali nijesu sve stvari iste važnosti. Moja sugestija nije da se vatimo korak nazad. Malo je čudno da mi raspravljamo o tekstu koji je Vlada dobila 2021. Tada je bila neka druga vlada. Siguran sam da možemo da napravimo stanku pa da Siniša i niz nekih drugih Siniša naprave analizu i daju nam je pa da porazgovaramo o tome. AKo obezbijedimo mogućnost da još jednom pogledmao ovu sadržinu, siguran sam da ovu Vladu možemo da ne guramo ka nekoj vrsti ozbiljne političke nestabilnosti", kazao je Konjević.

14:20 Premijer Dritan Abazović kazao je da ovo pitanje nije "top priority" za građane Crne Gore.

"Ljude najviše interesuje životni standard, najviše su pogođeni rastom cijena i svi priželjkuju političku stabilnost. Imam potrebu samo za nekoliko komentara. Najveća dilema bila je vezana za preambulu koja se odnosi na stavove 3. i 4. Tu se govorilo o falcifikatu, istoriji...Kompromis do kojeg smo došli je da se to tretira kao dva stava, prije su bili samo jedan i to je moglo da utiče na to da se dio istorije naše istorije svjesno ili nesvjesno ne želi pomenuti.

Sporni stav glasi: Polazeći od činjenice da je hrišćanska crkva na prostoru današnje Crne Gore na prostoru Crne Gore prisutna od apostolskih vremena i njenog kontinuiteta - misije, kroz istorijsko pravoslavno i crkveno ustrojstvo od osnivanja Zetske, Budimljanske i Humske episkopije, odnosno Žičke arhiepiskopije 1219-1220.- Nigdje se u ovom pasusu ne pominje SPC. Pogledajte da li tu stvarno piše ono što ja kažem ili ono što je interpretacija. Bio je sporan Član 2. vezano za javno-pravna ovlašćenja.

Tu su bile kritike da se ovo odnosi navodno na prenošenje ovlašćenja sa države na crkvu. To sa tim veze nema. Radi se o njihovim ovlašćenjima u vezi sa kanonskim pravom i Ustavom SPC između ostalog da ljudima mogu da daju krštenicu. Dakle da onaj ko se krsti da može da dobije papir da je to zaista uradio tu. Bilo je pitanje vezano za izgradnju hramova, jer je u prethodnom prijedlogu temeljnog ugovora bilo da se odnosi na sve pravoslavne hramove.

Ovdje to nije tako. propisano je da se odnosi samo na ono što gradi Crkva kao jedna ugovorna strana ovog Ugovora. Sve što spiše u ovom TU, odnosi se isključivo na nadležnosti države i li jedne vjerske zajednice. Druge vjerske zajednice imaju svoja prava i obaveze. One su već uređene u odnosu na državu, ili će biti uređene na potpuno identičan način. Još jedan sporni čkan -11. vezan za kulturna dobra. I tu je bilo tumačenja neko će nam ponijei manastire u Čačak ili Leskovac. Član 11. je u sva tri člana precizan i na kraju svakog člana stoji - u skladu sa pravnim poretkom države Crne Gore. Nijedno kulturno dobro ne može d se otuđi, izmjesti ili proda izuzev u skladu sa važećim zakonodavstvom Crne Gore. Ne postoji Ugovor koji je iznad Zakona i Ustava. Ne postoji, bilo da se radi o religijskim zajednicama, ili bilo čemu drugom. Bila je još jedna primjedba da ne može uniformisana policija da ulazi u hramove i crkve. Uniformisana policiaj inače ne ulazi u crkve, hramove i džamije, ne ulazi u hotele sa pet zvjezdica, Skupštinu i tako dalje, osim kad je ugrožena bezbjednost i zdravlje ljudi. Onda nema ograničenja za njih. Policija ne može da uđe ni u vaš privatni stan bez naloga nadležnog organa", kazao je Abazović.

Kako je dodao, želi da se Crna Gora pomiri.

"Cilj je da idemo dalje. Nije nikakava žurba, možemo da tretiramo ovo pitanje i za dva mjeseca i za pet godina, ali je cilj da fokus premjestimo na neke druge stvari", naveo je on.

14:15 Ministar pravde Marko Kovač kazao je da je pripremljen radni dokument kojim je redigovan nacrt koji je Vladi dostavljen prošle godine .

"Upodobili smo određene norme i sa Ustavom i Zakonom. Smatramo da je ova verzija teksta u potpunosti sa Ustavom i Zakonom i u najvećem dijelu u saglasju sa ostalim ugovorima koje je Država potpisala sa Islamskom zajednicom, Katoličkom crkvom i Jevejskom zajednicom. Nema opasnosti po pravni poredak Crne Gore, ovaj ugovor se 95% poklapa sa drugim ugovorima koje imamo"", kazao je on.

"Ja sam do sada samo čuo političke komentare na pravni dio teksta. Ono što se odnosi na pitanje eksteritorijalnosti i dio koji se odnosi na nadležne organe, nema utemeljenja nikakvog. Ovaj prijedlog Ugovora je u potpunosti u saglasju sa Ustavom i Zakonom, a sve i da nije, on nema supremaciju nad Ustavom i zakonom", kazao je Kovač.

Tim povodom, građani koji se protive potpisivanju ove verzije Ugovora su se okupili ispred zgrade Vlade kako bi iskazali nezadovoljstvo, navodeći da ne pristaju na oduzimanje istorije.

Oni su zviždali kada je u Vladu ulazio ministar pravde Marko Kovač.

Detalje o skupu ispred vlade pročitajte u POSEBNOJ VIJESTI.