Đurović za Antenu M: U Brisel se u decembru može otići samo da se vidi kakvo je vrijeme, otvaranja novih, a ni zatvaranja postojećih pregovora neće biti

Ovogodišnji Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru učinio je da se zapitamo gdje je Crna Gora na putu evropskih integracija, i da li smo uopšte još na njemu, ili smo otišli stranputicom. 

Da Crna Gora gubi svoj evropski kurs i da smo daleko od nekada širom otvorenih vrata Evropske unije, potvrdila je i profesorica Ekonomskog fakulteta i bivša ministarka evropskih integracija Gordana Đurović u razgovoru za Antenu M.

Povod razgovora bila je izjava evropskog komesara Olivera Varheljija, koji je na jučerašnjem presu izjavio da potpisivanje "Temeljnog ugovora" sa Crkvom Srbije nije imalo negativan uticaj na politički diskurs u našoj državi. Naprotiv, Varhelji ovo vidi kao šansu za stabilnost i vjeru u prosperitet.

Tekst se nastavlja ispod linkova.

"Ja bih se saglasila sa komesarom Varheljijem u dijelu u kojem kaže da Crna Gora treba da počne da se bavi drugim, prioritetnijim problemima. Ipak, ne mogu se saglasiti sa ovim dijelog gdje komesar ističe da to nije imalo negativan uticaj po Crnu Goru. Njega tu demantuju djelovi Izvještaja Evropske komisije."

Negativan uticaj "Temeljnog ugovora" sa Crkvom Srbije nekoliko puta istaknut

"Ako se samo na osnovnu pretragu potraži koliko se puta ovaj ugovor spominje, vidjećemo da se on nalazi i u Sažetku i tri puta: u Oblasti demokratije i temeljnih prava, dakle prvom klasteru, kada se govori o osnovnim stvarima koje se dešavaju u Crnoj Gori. Konstatuje se da je on negativno uticao na ukupnu političku atmosferu, da je dalje podstakao političke napetosti, te da država nije učinila vjerodostojnim napore da se prevlada podijeljenost, odnosno ukupna društvena i politička polarizacija koja je, citiram: "kulminirala ustoličenjem mitropolita Srpske pravoslavne crkve u septembru 2021. i potpisivanjem Temeljnog ugovora avgusta 2022". To je na strani 9 Izvještaja, pa na strani 12 opet: "da nakon potpisivanja ovog ugovora Vladi se usprotivio dio vladajuće većine i izgubila je povjerenje 19. avgusta".

Konačno, u dijelu Temeljnih prava, tačnije u oblasti koja se odnosi na Slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti, navodi se da poslije Temeljnog ugovora u društvu dolazi do izraženijih podjela, kao i reakcije organizacija civilnog društva i političkih partija, što u krajnjem dovodi do izglasavanja nepovjerenja Vladi", precizna je u svojim objašnjenjima Đurović. 

U Briselu u decembru možemo gledati kakvo je vrijeme, ne i finalizovati pregovore

Ona argumentuje da upravo ovi djelovi Izvještaja demantuju Varheljija u njegovom izlaganju, jer tvrdi da Ugovor nikako nije smanjio tenzije u društvu, nikako nije doveo do stabilnosti, povećao stepen razumijevanja među partijama, među etničkim grupama, pa ni u pravoslavnoj zajednici, odnosno u građanskoj Crnoj Gori.

"Stvari su pogoršane i to je bio jedan od okidača da, umjesto evropskim putem, u skladu sa ocjenama pregovaračkih poglavlja, umjesto prema 23. i 24. i razvoju demokratskih kapaciteta, krenemo upravo obratno. Izvještaj nam govori da nijesmo ispunili privremena mjerila, da smo vrlo nestabilna zajednica, da je sve vrlo neizvjesno i da se u decembru u Brisel može poći samo da se vidi kakvo je vrijeme, a ništa od otvaranja i zatvaranja daljih pregovora. Ostajemo u zoni političke nestabilnosti i neizvjesnosti kada će Crna Gora konačno iskoristiti priliku da odskoči iz balkanskog karavana", kategorična je Đurović.

Upitana da prokomentariše ocjenu ministarke evropskih poslova u tehničkom mandatu Jovane Marović da je Crna Gora dobila Izvještaj ništa lošiji u odnosu na onaj od prije pet godina, Đurović ističe da napredak svakako postoji, ali ne u ključnim, prioritetnim oblastima.

"Što se napretka po poglavljima tiče, 2016. smo bili nešto bolji. Ipak, napredak u odnosu na prethodni Izvještaj, u pogledu pregovaračkih poglavlja jeste vidljiv. Ali, pregovaračka poglavlja nam ne ubrzavaju evropski put, ako ne idemo u političkim kriterijumima. Politički kriterijumi prikazuju nam negativne konotacije. Zbog političkih kriterijuma koji se ne kvantifikuju, nego deskriptivno prikazuju, a koji su prikazani takvi kakvi jesu, ne možemo ići naprijed", jasna je Đurović.

Završnih mjerila za poglavlja 23 i 24 neće biti, kaže Đurović, jer očigledno ne postoji potreban politički napredak, kao ni reformski prosperitet. Klauzula o balansu, pojašnjava, je nešto na šta Evropska komisija u okviru dokumenta Komunikacije EK primarno upućuje, a što mi u okviru integracijskih reformi još nijesmo usvojili ni ispunili.