Bajramspahić: Otvoreni Balkan je zajednica zarobljenih država

Crna Gora, tokom protekle tri godine, nije zatvorila nijedno pregovaračko poglavlje, a evropske integracije su u javnom diskursu prisutne samo na apstraktan način, ocijenila je u intervjuu za Televiziju E građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić. 

O evropskim integracijama se, kako kaže, govori kao o nekom dalekom procesu na koji nemamo uticaja, a zapravo je riječ o konkretnom procesu, sa 33 pregovaračka poglavlja, sa jasno propisanim standardima koje Crna Gora treba da ispuni, ali i prijavi kakve rezultate ima na tim poljima.

“Proces u najvećem dijelu zavisi od nas, iako zavisi i od unutrašnje dinamike u EU, koju predstavnici političkih partija prikazuju kao nesavladivu prepreku. Zapravo, to je izgovor za nedostatak rezultata vladajućih elita”, kaže Bajramspahić.

Crna Gora je, podsjeća ona, u junu 2020. godine otvorila posljednje pregovaračko poglavlje, tri mjeseca prije parlamentarnih izbora, na kojima je smijenjena višedecenijska vlast Demokratske partije socijalista. Svake godine, podsjeća ona, imamo dva “ispitna roka” u junu i decembru, kada postoji mogućnost da napravimo neki pomak.

“Međutim, tokom prethodne tri i po godine propuštamo svaki junski i decembarski rok. Bojim se da će tako biti i narednog juna. Naše institucije nemaju se čime pohavliti, a nijesu se ni držale evropske agende, već su se bavile nekim ad hoc pokušajima da zadovolje domaću javnost, brzim i lakim intervencijama umjesto osmišljavanja strateškog pristupa i dugoročnih reformskih projekata kojima smo mogli da idemo ka završetku pregovora. Posla ima puno. Treba se vratiti evropskoj agendi, obavezama iz poglavlja. Vrlo brzo ćemo sa uspostavljanjem nove Vlade vidjeti da li zaista postoji raspoloženje da evropski standardi diktiraju aktivnosti Vlade, umjesto gubljenja vremena”, navodi Bajramspahić.

Ne postoji, kako objašnjava, ustavan način da se parlamentarni izbori zakazani za 11. jun odgode. 

“Argumenti koji se pokušavaju provući su vrlo neuvjerljivi. Takve iniciajtive, koje se pokušavaju zamaskirati u legalistički pristup, dolaze od aktera koji su predložili i usvojili neustavan Zakon o predsjedniku. Riječ je o političkim igrama koje podrivaju vladavinu prava. Imamo situaciju da od predstavnika najviših institucija u državi sve češće dobijamo sulude ideje, koje ne odgovaraju pravnom okviru ove države. Ne mislim da je to dobar način, niti da nas to približava EU. Ako nemamo poštovanje ni za sopstveni Ustav, ne možemo se predstavljati kao kredibilna partner EU, niti nas iko može shvatiti ozbiljno,” upozorava Bajramspahić.

Smatra da ne postoji nijedan argument da inicijativa Otvoreni Balkan Crnu Goru približava EU. Naprotiv. Napominje da su sve zemlje koje su u toj inicijativi daleko iza Crne Gore u procesu evropskih integracija.

“Otvoreni Balkan vidim kao uniju hibridnih režima ili zajednicu zarobljenih država, koje pokušavaju da ekonomskom saradnjom zaobiđu obaveze koje su prioriteti u procesu evropskih integracija. To su reforme koje se odnose na vladavinu prava, za reformu pravosuđa i borbu protiv korupcije. Ekonomija jeste izuzetno važna, ali u procesu evropskih integracija, nije na prvom mjestu. Dakle, inicijativa Otvoreni Balkan najbolje služi u marketinške svrhe onih koji su je pokrenuli, jer ni deklaratinvo nema evropske standarde u vidu”, objašnjava građanska aktivistkinja.

Bajramspahić podsjeća da Crna Gora od prvog januara predsjedava CEFTA-om, o čemu u javnom diskursu nema ni riječi.

“Ako nam je zaista toliko stalo do regionalne saradnje, imamo platformu u kojoj učestvuje sedam država, gdje možemo da demonstriramo liderstvo, ponudimo ideje, izrazimo sopstvene potrebe u vezi sa ekonomskom saradnjom. Upravo na ovom primjeru se vidi koliko se na tome ne radi”, kaže ona.

Dodaje da pored CEFTA-e kao regionalne platforme postoji i niz drugih poput Berlinskog procesa u kojem Njemačka ima vodeću ulogu, no da Crna Gora ne pokazuje preveliku zainteresovanost za učešće u tim vidovima regionalne saradnje.

“Želimo nešto novo što sprovode lideri koji se nisu istakli po demokratičnosti. To nijesu zemlje koje su visokopoštovaoci ljudskih prava, to nisu zemlje u kojima pravosuđe nije pod političkim uticajem, to nisu zemlje koje su se istakle u borbi protiv korupcije, već sve suprotno tome. Zbog svega navedenog, ne vidim kako će nas Otvoreni Balkan približiti EU. Zapravo, prije bih rekla da ćemo, ukoliko se budemo posvećivali ovakvim inicijativama izgubiti još mnogo godina”, zaključuje Bajramspahić.