U Spajićevoj vladi ključni saveznik Rusije – upozorenje iz Vašingtona

Priredio: V.J.

Rusija igra dugu igru u Crnoj Gori. Od 2016. koristila se kibernetičkim napadima i pokušajima državnoga udara kako bi preusmjerila Podgoricu prema svom uticaju, a nedavno je dobila ključnog saveznika na moćnom položaju u vladi.

Crnogorsko kretanje prema Rusiji ne bi samo značilo slabiji bok NATO-a — ocjenjuju u analizi naslovljenoj „Rusija cilja na Crnu Goru” Centra za strategijske i međunarodne studije (CSIS), think tank ustanove sa središtem u Vašingtonu.

Navode kako je proruska Za budućnost Crne Gore „podržala pro-NATO vladu premijera Milojka Spajića u zamjenu za mjesto šefa skupštine, jaku političku poziciju”.

„Novi spiker parlamenta dolazi s teškim prtljagom. Andrija Mandić bio je ponosan na pomoć u pokušaju državnoga udara 2016, kojim se nastojalo spriječiti ulazak Crne Gore u NATO i postaviti prorusku vladu. Mandić ostaje nepokolebljivi pristaša Rusije, toliko da se kritičari brinu da će on spriječiti ambicije te zemlje u Evropskoj uniji (EU). Mandićeva stranka takođe bi trebala da dobije četiri ministarska mjesta, čime bi ojačala moć proruskih snaga. Ovaj nedavni razvoj događaja dolazi nakon niza pokušaja Kremlja da poveća svoj uticaj”.

„I dok je retorika novoformirane vlade o vanjskoj politici Crne Gore i ciljevima integracije u EU nepokolebljiva, proruske snage u Crnoj Gori imaju značajan uticaj u novoj vladi, koja ne bi mogla biti ni sastavljena bez podrške Mandićeve proruske stranke”.

„Sada je kritično vrijeme za Zapad da usmjeri svoju pažnju na malu balkansku državu koja je bila snažan i značajan saveznik. Crnogorske snage borile su se zajedno s Amerikancima u Avganistanu i pomogle su u održavanju mira u Liberiji, Kipru i Somaliji. Crna Gora takođe igra ključnu stabilizirajuću ulogu u svojoj istorijski nestabilnoj regiji. Dodatno, s članstvom Crne Gore, NATO kontroliše cijelu obalu Jadranskoga mora, važno strateško preimućstvo”.

„Crnoj Gori je potrebna neprekidna pažnja EU i NATO-a kako bi spriječila rusku agresiju i uticaj, ostala na svome putu integracije u EU i nastavila igrati stabilizirajuću ulogu u regiji”, zaključuje se.

Autorke analize su Džulija Dikson, saradnica na programu međunarodne bezbjednosti, i Emili Harding, direktorka programa za obavještajne službe, nacionalnu bezbjednost i tehnologiju i zamjenica direktora programa međunarodne bezbjednosti.