Skupština Crne Gore za pet dana ponovo će odlučivati o Zakonu o Javnom servisu i Zakonu o Sudskom savjetu koje je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio poslanicima na ponovno izjašnjavanje.
Prema saznanjima Antene M, na sjednici Kolegijuma predsjednika Skupštine dogovoreno je da se za 19. jun zakaže sjednica na kojoj će biti ponovno glasanje o ta dva zakona.
Prema našim saznanjima, nakon izglasavanja zakona biće nastavljena šesta sjednica na kojoj će biti utvrđen dnevni red, a u planu je i izjašnjavanje o dopunama dnevnog reda.
Na šestoj sjednici, pod tačkom "izbor, imenovanja i razrješenja" je i razrješenje ministra pravde Andreja Milovića. Dogovoreno je i da se Premijerski sat i poslanička pitanja zakažu za 28. jun.
Prema našim izvorima, na sjednici 19. juna neće biti razmatrana Rezolucija o Jasenovcu, ali hoće do kraja mjeseca.
Na Kolegijumu nije postignut dogovor i zauzet konačan stav da li će ministru Miloviću biti omogućeno da govori na sjednici tokom rasprave o njegovom razrješenju. O tome bi Kolegijum trebalo ponovo da se sastane.
Opozicija je bila za to da Milović bude na sjednici, dok parlamentarna većina nije.
Prema našim izvorima, stav Demokratske Crne Gore bio je da se postupi kao u slučaju razrješenja Vladimira Leposavića, ministra u Vladi Zdravka Krivokapića, koji je svoj stav iznio u završnoj riječi.
Podsjetimo, lider DNP-a Milan Knežević prethodno je kazao da će na Kolegijumu insistirati da se Miloviću omogući da učestvuje u raspravi koja se tiče njegove smjene.
On je u emisiji Načisto izjavio da Rezolucija o Jasenovcu treba da bude prva na dnevnom redu sjednice Skupštine, a da nakon toga, u julu ili krajem juna, na red treba da dođe i inicijativa premijera Milojka Spajića za razrješenje ministra pravde Andreja Milovića.
"Došlo prije Jasenovca ili poslije, DNP želi saslušati argumente i obrazloženje i samog premijera Spajića u vezi sa razrješenjem, ali i Milovića, koji je na konferenciji za štampu prilično uznemirio javnost i saopštio podatke koji bi mogli zainteresovati i SDT", kazao je Knežević, dodavši da je "interes javnosti toliko velik da teško neko može da objasni zašto on tog dana ne bi bio u Skupštini".
"Ako neko misli da će DNP glasati po automatizmu, onda je u grdnoj zabludi. Suspendovali smo podršku Vladi Milojka Spajića, preduslov je izglasavanje rezolucije o genocidu u Jasenovcu, ali svakako želimo čuti obrazloženje i razloge premijera zašto inicira smjenu Milovića i da li oni korespondiraju našim zahtjevima i obrazloženjima koje smo saopštavali ranije", kazao je još Knežević.
I na sajtu Skupštine je objavljeno da će se dva tzv. IBAR zakona koja je predsjednik Milatović vratio na ponovno odlučivanje naći pred poslanicima opet 19. juna.
"Vratio sam na ponovno odlučivanje Skupštini Zakon o nacionalnom javnom emiteru – Javnom medijskom servisu Crne Gore, kojim se smanjuje kriterijum za izbor direktora RTCG-a sa važećih 10 na 5 godina radnog iskustva. Smatram da se usvojenim rješenjem zanemaruje značaj javnog servisa i dovodi u pitanje njegova uređivačka nezavisnost, posebno cijeneći stavove stručne javnosti o predmetnom pitanju. Takođe, mišljenja sam da usvojene izmjene predstavljaju korak unazad u odnosu na važeće rješenje, te da su u suprotnosti sa uporednom praksom i konceptom jačanja upravljačke odgovornosti i profesionalizma", naveo je Milatović u obrazloženju.
Na ponovno odlučivanje Skupštini vratio je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudovima.
"Naime, usvojenim Zakonom predviđa se da predsjednik i članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, kojima prestaje mandat usljed isteka vremena na koje su birani, nastavljaju da vrše dužnost do izbora novih članova, a najduže do dvije godine. Ukazao sam da je navedeno rješenje upitno u kontekstu usaglašenosti sa Amandmanom VIII stav 7 Ustava Crne Gore kojim je utvrđeno da mandat Sudskog savjeta traje četiri godine.
Primjenom usvojenog rješenja, članstvo u Sudskom savjetu za ugledne pravnike, de facto, moglo bi se produžiti do šest godina, što je duže od granice propisane Ustavom. Takođe, članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, na ovaj način stavljaju se u drugačiji pravni položaj u odnosu na ostale članove Savjeta. Dodatno, ukazao sam da se u dijelu cjelishodnosti, ovakvim rješenjem unaprijed relativizuje obaveza nadležnih institucija da, u skladu sa ustavnim obavezama, pravovremeno preduzimaju aktivnosti u cilju popune upražnjenih mjesta u Sudskom savjetu", istakao je predsjednik Milatović.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR