Mediji u regionu: U Crnoj Gori će glasati o Rezoluciji o Jasenovcu, očekuje se žestoka reakcija Hrvatske

Sve je izvjesnije da će crnogorski parlament u petak raspravljati o Rezoluciji o Jasenovcu čijim bi usvajanjem populistički Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića trebao smiriti i zadovoljiti proruski i prosrpski dio vladajuće strukture u Crnoj Gori, nakon što je njegova vlada u UN-u podržala Rezoluciju o Srebrenici, piše Index. 

Rezolucija o Jasenovcu nalazi se u parlamentarnoj proceduri od 17. maja kad su je na inicijativu čelnika crnogorskog parlamenta Andrije Mandića, vođe prosrpske i proruske desnice, podržala 43 od 81 poslanika u Skupštini Crne Gore. Među potpisnicima su zastupnici Spajićevog pokreta Evropa sad.

Ipak se Rezolucija o Jasenovcu već mjesec i po nije se našla na dnevnom redu crnogorskog parlamenta jer su se u vladajućoj većini usuglasili da se o njoj raspravlja nakon što Crna Gora dobije pozitivan izvještaj EU o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24, što se očekuje danas na Međuvladinoj konferenciji u Briselu.

Zbog toga crnogorska opozicija tvrdi da je Mandić za 28. jun zakazao sjednicu crnogorskog parlamenta s namjerom da dnevni red dopuni Rezolucijom o Jasenovcu.

Hoće li se tvrdnje crnogorske opozicije ostvariti moglo bi se znati u već nakon Međuvladine konferencije u Briselu EU-Crna Gora, kada će crnogorski premijer Milojko Spajić izaći pred novinare i odgovarati na njihova pitanja, navodi se u tekstu koji je objavio i Radio Sarajevo. 

U najavi oštar odgovor hrvatske diplomatije

U diplomatskim krugovima u Podgorici spekuliše se da bi hrvatski odgovor na eventualno crnogorsko usvajanje Rezolucije o Jasenovcu mogao biti “žestok” te se tvrdi da njeno usvajanje Hrvatskoj ne bi politički i diplomatski štetilo, ali bi Crnoj Gori moglo. 

Hrvatska do sada nije usporavala put Crne Gore u EU, već je suprotno tome pomagala susjednoj državi da napreduje k punopravnom članstvu. 

No nakon što je Rezolucija o Jasenovcu ušla u parlamentarnu proceduru, Zagreb je oštro zaprijetio da će njeno usvajanje usporiti crnogorsku ambiciju da postane punopravna članica EU.

Ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman tokom nedavne posjete Tivtu rekao je da je Zagrebu neprihvatljiva i besmislena rezolucija o Jasenovcu te je istakao da bi se "Crna Gora trebala suočiti s vlastitom istorijom, ako je sklona rezolucijama."

Podsjetio je da je Hrvatska ostvarila sve vanjskopolitičke ciljeve i da "može biti uzor zemljama zapadnog Balkana, prije svega Crnoj Gori."

"Da nije bilo Hrvatske, Crna Gora ne bi ušla u NATO, na primjer. Sve dokumente na hrvatskom jeziku mi smo predali Crnoj Gori. Mi smo joj od samih početka pomagali i pomagaćemo joj. Ali želimo i poštovanje s crnogorske strane. Sve što ne ide u prilog tome, ne možemo pozdraviti", rekao je šef hrvatske diplomatije i podsjetio da ulazak Crne Gore u EU ide preko Hrvatske. 

Što piše u Rezoluciji o Jasenovcu?

U prijedlogu rezolucije između ostalog se navodi da su u logoru u Jasenovcu od 1941. do 1945. mučeni i ubijani Srbi, Jevreji, Romi, Hrvati i drugi narodi. Predlaže se da 22. april, kada je logor 1945. bio rasformiran, postane “Dan sjećanja na genocid u Jasenovcu” koji bi se obilježavao u Crnoj Gori svake godine.

Predlagači kažu da su jedinstveni u osudi svih zločina na tlu Crne Gore i bivše Jugoslavije, ističući da odgovornost može biti isključivo individualna i da se nijedan narod ne može smatrati genocidnim ili zločinačkim.

U prijedlogu Rezolucije o Jasenovcu takođe je navedeno da “skupština Crne Gore osuđuje svako poricanje genocida u Jasenovcu i poziva na očuvanje sjećanja na te tragične događaje kroz obrazovne programe i aktivnosti koje će spriječiti bilo kakav oblik revizionizma.”

Za usvajanje Rezolucije potrebna je podrška od 41 poslanika od ukupno 81 koliko ih ima u crnogorskom parlamentu. Prijedlog rezolucije potpisala su 43 poslanika. 

Osim stranaka rasformiranog proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta, potpise su stavili i Demokrate bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića, prosrpska Socijalistička narodna partija i Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića.

Prijedlog Rezolucije o Jasenovcu nisu podržali zastupnici albanskih nacionalnih stranaka koje su vladajućoj većini u Crnoj Gori.