Spajić: Rezolucija o genocidu u Jasenovcu nam definitivno šteti

Kontroverzno glasanje u crnogorskom parlamentu koje osuđuje zločine počinjene od strane hrvatskih fašista tokom Drugog svjetskog rata bacilo je sjenku na nade zemlje da se pridruži EU.

"Šteti nam, definitivno nam ne pomaže", rekao je premijer Crne Gore Milojko Spajić za Politico, u intervjuu u Briselu prije nego što je njegov parlament glasao o neobavezujućoj rezoluciji u petak, koju je Hrvatska brzo osudila.

Rezolucija se fokusira na logor smrti iz Drugog svjetskog rata u Jasenovcu, Hrvatskoj, kojim je upravljao fašistički režim u zemlji koji je sarađivao s nacističkom Njemačkom. Desetine hiljada Srba, Jevreja, Roma i drugih manjina ubijeni su u logoru.

Glasanje je zasjenilo pozitivnu nedjelju za Spajićevu pro-EU centrističku vladu.

Premijer je opisao svoju administraciju kao "zaista optimističnu i oduševljenu" nakon što je savladala veliki izazov u pregovorima o pristupanju EU na međuvladinoj konferenciji u Briselu 26. juna.

Spajić želi da uvede svoju zemlju u EU do 2028. godine i kaže da namjerava da zatvori "nekoliko poglavlja" do kraja godine, dok Mađarska predsjedava sastancima Vijeća EU.

Nakon glasanja o rezoluciji, predsjednik Evropskog vijeća Šarl Mišel je otkazao putovanje u crnogorsku prijestonicu Podgoricu, tokom kojeg je trebalo da se sretne sa Spajićem, i umjesto toga pozvao predsjednika države Jakova Milatovića u Brisel u utorak.

Crna Gora, zemlja sa oko 600.000 ljudi gdje dostupni podaci sugerišu da oko 30 posto čine etnički Srbi, predstavlja se kao laka meta za proširenje EU.

Spajić je došao na vlast krajem 2023. nakon perioda duboke političke nestabilnosti i sada vodi manjinsku vladu koju podržava pro-srpska stranka. Spajić je rekao da je majska rezolucija usvojena od strane Generalne skupštine UN-a koja osuđuje genocid u Srebrenici počinjen protiv Bošnjaka od strane Srbije 1995. godine dovela do "hiperinflacije" u rezolucijama.

Dodao je da podržava sve takve rezolucije sve dok se fokusiraju na žrtve, a ne na počinioce ili historiju.

Crnogorski poslanici su u posljednjem trenutku proširili svoju rezoluciju kako bi uključili i druge istorijske zločine poput nacističkih koncentracionih logora u Dahauu i Mauthausenu.

"Iskreno, otvorena je Pandorina kutija rezolucija (UN-ovom rezolucijom o Srebrenici)", rekao je Spajić. "Ovo nije naša glavna politika, ovo je digresija."

Hrvatska vlada osudila je rezoluciju crnogorskog parlamenta kao "neprihvatljivu, neprimjerenu i nepotrebnu" u objavi na Iksu u subotu, rekavši da je usvojena kako bi se devalvirala i relativizirala UN-ova rezolucija o genocidu u Srebrenici i da rizikuje da omete crnogorske nade za članstvo u EU.

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u subotu da rezolucija iz Podgorice pokazuje "namjernu, svjesnu politiku podjela unutar Crne Gore" i šalje "još goru poruku u pogledu međusobnog poštovanja i želje za dobrim susjedskim odnosima."

Nakon raspada bivše Jugoslavije početkom 1990-ih, konstitutivne republike vodile su niz međuetničkih ratova koji su sukobljavali Srbe, Hrvate, Bošnjake i Crnogorce jedne protiv drugih i ponovo oživljavali stare probleme iz Drugog svjetskog rata i ranije.

Govoreći za Politico u petak, Spajić je rekao da se "u potpunosti" slaže s hrvatskom željom da ne vuče region "nazad u istoriju."

"Ne želimo da uljepšavamo istoriju. Želimo samo da uljepšamo budućnost", rekao je. "Želimo apsolutno najbolje moguće odnose s Hrvatskom." Spajić je takođe povezao vremenski okvir rezolucije s ruskim naporima da destabilizuju Zapadni Balkan i ugroze njegovu vladu.

"Postoji ruski narativ u Crnoj Gori, da Evropska unija i zapadni svijet podržavaju nacističku ili fašističku historiju", rekao je, sugerišući da bi, ako bi njegova vlada glasala protiv rezolucije, to bilo iskorišteno protiv njega.

Pro-ruski predsjednik Srbije Aleksandar Vučić čestitao je Crnoj Gori u nedjelju na usvajanju rezolucije i najavio da će posjetiti zemlju ovog mjeseca. Ranije je negirao da ima bilo kakve veze s rezolucijom, ali je u maju nagovijestio da bi Srbija mogla dati sličan predlog u UN-u.

Ana Brnabić, predsjednica srpskog parlamenta i bivša i najdugovječnija premijerka zemlje, u ponedjeljak je kritikovala Hrvatsku zbog protivljenja rezoluciji, nazvavši kritike hrvatskih zvaničnika "izuzetno tužnim".

Šef Vijeća Mšel odložio je posjetu Podgorici "za kasniji datum kako bi osigurao uspješne razgovore s ključnim sagovornicima u zemlji, koji ne bi trebalo da budu zasjenjeni najnovijim događajima", rekao je zvaničnik EU za Politico.

"Dobri susjedski odnosi takođe ostaju ključni element procesa pristupanja", rekao je zvaničnik, dodajući da je Mišel u kontaktu sa Spajićem.

Zvaničnik crnogorske vlade rekao je da su nezadovoljni Mišelovom odlukom da odgodi posjetu i zabrinuti da će to poslati pogrešnu poruku.

„Ne želimo uljepšavati istoriju. Samo želimo uljepšati budućnost,“ rekao je. „Želimo apsolutno najbolje moguće odnose s Hrvatskom.“

Spajić je povezao vrijeme rezolucije s ruskim naporima da destabilišu Zapadni Balkan i kompromituju njegovu vladu.

„Postoji ruski narativ u Crnoj Gori, da "Evropska unija i zapadni svijet podržavaju nacističku ili fašističku historiju" rekao je, sugerišući da bi, da je njegova vlada glasala protiv rezolucije, to bilo korišteno protiv njega.

Pro-ruski predsjednik Srbije Aleksandar Vučić čestitao je Crnoj Gori na usvajanju rezolucije i najavio da će posjetiti zemlju ovog mjeseca. Ranije je negirao bilo kakvu vezu s mjerom, ali je u maju nagovijestio da bi Srbija mogla dati sličan prijedlog u UN-u.

Ana Brnabić, predsjednica srpskog parlamenta i bivša premijerka, kritikovala je Hrvatsku zbog protivljenja rezoluciji, nazivajući kritike hrvatskih zvaničnika „izuzetno tužnim.“

Mišel je odgodio posjetu Podgorici „za kasniji datum kako bi osigurao uspješne razgovore s ključnim sagovornicima u zemlji, koji ne bi trebali biti zasjenjeni najnovijim događajima,“ rekao je zvaničnik EU za Politico.

„Dobrosusjedski odnosi takođe ostaju bitan element procesa pristupanja,“ rekao je zvaničnik, dodajući da je Mišel u kontaktu sa Spajićem.

Zvaničnik crnogorske vlade rekao je da su nezadovoljni Mišelovo odlukom o odgađanju i zabrinuti da će to poslati pogrešnu poruku.