Završena rasprava u Skupštini, nastavak sjednice 16. jula

Skupština Crne Gore završila je današnju raspravu, a nastavak Šeste sjednice Prvog redovnog zasijedanja najavljen je za utorak 16. jul.

Razmatrane su sljedeće tačke dnevnog reda: (18) Godišnji izvještaj o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2023. godinu i (17) Izvještaj o stanju zaštite ličnih podataka i stanju u oblasti pristupa informacijama za 2023. godinu.

Tok sjednice:

Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović saopštio je da nije dobio nove informacije o obilježavanju Dana sjećanja na genocid u Srebrenici  i podsjetio da se delegacija  Skupštine uputila ka Potočarima. Najavio je da će sjednica parlamenta biti nastavljena u utorak 16. jula. 

Poslanik  Bošnjačke stranke Admir Adrović pitao je predsjedavajućeg ima li informacije kako će biti obilježen Dan sjećanja na genocid u Srebrenici. 

Mehmed Đokaj  i Zoran Vujićić, članovi  Savjeta Agenije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama odgovorili su na dio pitanja koje su postavili poslanici tokom rasprave i izložili probleme s kojima se suočavaju u svakodnevnom radu.

„Voljeli bi da prepoznate to kroz usvajanje izvještaja o radu Agencije“, kazao je Vujičić, na kraju današnje rasprave. 

Poslanik Demokratske Crne Gore Momčilo Leković kazao da postoje zloupotrebe u sferi zaštite ličnih podataka na svim nivoima i u javnom i u privatnom sektoru, gdje se podaci često korite za javne svrhe. 

"Ja ću pomenuti jedan slučaj, mali državni udar koji je sprovela ASK kada je privatnoj firmi u susjednoj zemlji dostavila disk na kojem su se nalazili podaci svih javnih funkcionera u Crnoj Gori", naveo je Leković, te da je tek nakon prijave nevladinog sektora utvrđeno da je to nezakonito. 

Istakao je da su neki funkcioneri već podnijeli prijave i da će troškovi doći na naplatu. 

Poslanik Demokratske Crne Gore Nikola Rovčanin  naveo je da je stanje u vezi sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama alarmantno, da su evidentne zloupotrebe i da krajnji ceh tih zloupotreba plaćaju crnogorski građani.

"Imamo slučaj da je samo jedna advokatska kancelarija podnijela 700 tužbi po osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama", naveo je Rovčanin, dodajući da je neophodno poboljšanje tog zakonskog teksta.

Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović kazao je da penzioneri ne treba da brinu za penzije.

"Rekao je premijer da ćemo imati penzije 450 eura, mi to imamo bez eura zaduženja", naveo je Pejović. 

On je istakao da neće biti povećanja PDV-a. 

Poslanik DPS-a Jevto Eraković pitao je predstavnike Pokreta Evropa sad da li će biti povećanja PDV-a i smanjenja doprinosa na penziono osiguranje, te da li je ta stranka spremna da se izvini građanima i da preuzmu profesionalnu i ljudsku odgovornost. . 

"Mi trenutno u Crnoj Gori živimo na 50 odsto evropskog prosjeka, a to je isti procenat kao i 2020. godine. Ja mogu da vam čestitam jer ipak ne živimo lošije nego 2020. godine", kazao je Eraković.

Poslanik BS-a Amer Smailović kazao je da još nemaju informaciju kako će Skupština obilježiti 11. jul, Dan sjećanja na genocid u Srebrenici, i ako su, dodaje, poslali upit predsjedniku Skupštine prije dva dana.

"Mi smo čuli od potpredsjednice Popović da će delegacija Skupštine ići u Potočare sjutra, međutim, to je neka praksa koja se iz godine u godinu ponavlja, to je već ustavljena praksa da poslanici Skupštine Crne Gore idu na komemoraciju u Potočarima. Međutim, ono što je intencija našeg dopisa jeste da se poštuje ono što smo glasali ovdje u Skupštini Crne Gore, a svakako i da se poštuje ono što smo glasali i na Generalnoj skupštini UN-a ove godine, kada smo se na neki način i obavezali da ćemo poštovati taj datum i da ćemo kroz njegovanje kulture, sjećanja, organizovati primjerene događaje u Crnoj Gori i na taj način ispoštovati sve ono što smo glasali", kazao je Smailović.

Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović je rekao da ne nema informaciju hoće li Skupština obilježiti 11. jul.

"Ja još uvijek nemam informaciju, vjerovatno ćemo imati u toku dana ili sjutra, ne mogu sada pričati u ime predsjednika Skupštine", kazao je Pejović.

Smailović je rekao da ga ne iznenađuje reakcija Skupštine.

"Od Skupštine Crne Gore, nažalost, i ove godine isti sučaj, nema nikakve organizacije, takođe uputili smo i dopis prema Vladi, koja je svakako možda i pozvanija da nešto organizuje tim povodom, ali svakako čekamo da u narednim godinama, poput ostalih zemalja EU koje su ove godine organizovale i komemorativne sjednice i razne druge događaje, sigurno da Crna Gora planira da bude dio tih država, dio tih porodica, poput Hrvatske, Češke i ostalih", poručio je Smailović.

Instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda prošle godine je podnijeto 387 pritužbi na rad državnih organa, od čega su riješana 333 predmeta, rekao je ombudsman Siniša Bjeković.

On je, na sjednici Skupštine kazao da je prošla godina slika stanja kada je u pitanju ostvarivanje ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori.

„U toj godini, kao i mnogim drugim, nijesu registrovana masovna i sistematska kršenja ljudskih prava i sloboda, ali ono što zabrinjava je stalan trend broja predmeta koji su bili u radu po individualnim pritužbama“, rekao je Bjeković.

Kako je naveo, institucija Zaštitnika je prošle godine imala 1.107 predmeta po individualnim pritužbama, uz 130 prenijetih iz prethodne godine.

Bjeković je rekao da je, kada su u pitanju državni organi, bilo 387 pritužbi u radu.

„U izvještajnoj godini postupak je okončan u 333 predmeta, dok su 54 ostala nezavršena“, dodao je Bjeković.

Poslanik PES-a Darko Dragović je rekao da su navodi da amandman Vasilija Čarapića na izmjene Zakona o državnoj imovini, predviđa da svi investitori koji zakupe državno zemljište odlukom Skupštine na periode do 90 godine mogu da preprodaju i na druge načine otuđe objekte koje izgrade na tom zemljištu, su čisti medijski spinovi.

"Ističem da je to apsulutna laž i pozivam sve građane koje zaista vjeruju ovim neistinama da pročitaju naš predlog izmjena i dopuna Zakona o državnoj imovini i da se uvjere da su u pitanju neistinti spinovi određenih medija i da nam apsulutno ne pada na pamet da zloupotrebom zakupa državne imovine na bilo koji način omogućavamo sticanje prava svojine na državnom zemljištu bilo kojim zakupcima", kazao je Dragović.

Poslanik URE Filip Adžić kaže da je bila jasna namjera Čarapića i PES-a.

"Zahvaljujem svim građanskim aktivistima, zahvaljujem svim političkim akterima koji su brzom reakcijom uspjeli u potpornosti da razobliče naum gospodina Čarapića i njegovog poslaničkog kluba. Ono što DPS-u ni na vrhuncu svoje moći nije palo na pamet da urade, kolege iz PES-a su poslije svega nekoliko mjeseci vlasti pokušali da državnu imovinu rasprodaju, rasparčaju, da ukradu budućnost našim potomcima, da ovu zemlju u potpornosti razore", poručio je Adžić.

Poslanik PES-a Miloš Pižurica je kazao da u koliko poslanici URE imaju neke dokaze da su kriminalci i da žele da rasparčaju Crnu Goru neka sve predaju Tužilaštvu.

Poslanik Demokrata Momčilo Leković kazao je da je govor mržnje problem koji postoji decenijama na našem prostoru.

"Ono što ja mislim i što želim ovim putem da istaknem jeste to produkovanje podjela, produkovanje govora mržnje, koje je možda još značajnije od samog govora mržnje. Sve smo to imali i godinama i decenijama unazad i sve se to stvaralo prije svega iz onih podzemlja od strane kriminalaca i kriminalnih klanova koji su vladali upravo na tim podjelama. Ja ću uvijek davati doprinos i uvijek ću se truditi da toga ne bude ne samo u ovom parlamentu nego i na ulici među građanima", kazao je Leković.

Poslanica DPS-a Zoja Bojanić Lalović govoreći o izvještaju o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, kaže da je Crnogorsko društvo multietničko i uvijek je to, kako kaže, doživljavala kao prednost.

"U ovom trenutku, na putu ka Evropskoj Uniji, Crna Gora je opterećena upravo pitanjima nacionalizma, duboke podjeljenosti i čini mi se da nikada nije bio takav ambijent, da ne samo da su ugrožena ljudska prava, već je i ugroženo ljudsko dostojanstvo", kazala je Bojanić Lalović.

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč osvrnula se na bilbord u Nikšiću povodom 13. jula Dana državnosti Crne Gore.

"U početku sam mislila da je to zbog toga što su u prvom planu trobojke, a onda sam poslije shvatila da definitivno treba čitati podtekst, pa nas je i doktorka Tatjana Koprivica upozorila o kakvoj ilustraciji je riječ. To je ilustracija veselja na Cetinju povodom crnogorskog osvajanja Albanskog Skadra. Nama se svakoga dana u Crnoj Gori šalju poruke da više ne postoji građanska i sekularna Crna Gora, da nje više nema i da će sve manje biti. To rade uporno oni kojima institucije ove države omogućuju da rade što hoće, da osvaruju svoje dječačke lične snove, da podižu spomenike gdje im padne na pamet krstove, danas imate krst u Bijeloj, juče ste imali spomen obilježje Blagoju Krušiću u Banjanima. Pa se pitam šta radi to Ministarstvo kulture?", poručila je Vuković Kuč.

Završena je rasprava o Godišnjem izvještaju o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2023. godinu

Govoreći o Izvještaju o stanju zaštite ličnih podataka i stanju u oblasti pristupa informacijama za 2023. godinu poslanik DPS-a Mihailo Anđušić upitao je predstavnike agencije za zaštitu ličnih podataka da li su upoznati o slučaju Geoportala na kojem su uz unos imena i prezimena bili dostupni lični podaci građana.

"Zaista smatram da je to skandalozno. Sve što smo čuli od pojašnjenja nadležnih institucija jeste prebacivanje lopte od strane Glavnog grada je li greška do njih ili do Ministarstva urbanizma. Imamo jedan neviđeni amaterizam, jedan skandal koji je slučajno ostao otkriven i primijetio sam tih dana nakon tih reakcija kolega odbornika da su se javljali građani koji su testirali to i jednostavno stali zatečeni što su sve tamo mogli da nađu", kazao je Anđušić.

Sjednicu možete pratiti uživo na linku ispod: