Aduti za politički pritisak uoči presude za državni udar

Priča o tajnim sastancima u Vladi i božićnim ručkovima kao posljednji mehanizam pritiska na pravosuđe, nakon što je Vučić odbio da na dan izricanja presude dođe u Crnu Goru, a zapadni partneri pojačavaju pažnju ka čitavom procesu.

Za većinu neočekivan otvoreni napad Milana Kneževića, lidera Demokratske narodne partije i jednog od optuženih u ponovljenom sudskom postupku za pokušaj terorizma na dan izbora 2016. godine, na Vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića na skupštinskom zasijedanju osmog jula, došao je svega četiri dana prije izricanja nove presude Kneževiću, predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću i ostalima koji su još 2017. godine optuženi da su 16. oktobra 2016. godine pokušali da izvrše državni udar. 

Knežević je takođe podsjetio da je glasanjem za Markovićev izbor na mjesto VDT-a dao samo „uslovnu podršku“, kako bi se sudilo prema Ustavu i zakonima. Međutim, četiri dana prije izricanja nove presude u slučaju „državni udar“, Knežević je u Skupštini jasno razotkrio politički uticaj i veze aktuelne vlasti i tužilačke organizacije. On je VDT-a podsjetio na sastanak koji se dogodio u zgradi Vlade Crne Gore prije nego što je Marković izabran za prvog čovjeka tužilaštva, a koji je organizovao još uvijek aktuelni ministar pravde Andrej Milović. 

"Da li se sjećate tog sastanka? Da li smo razgovarali u kabinetu premijera Spajića? I da li sam tad rekao da vas neću podržati zato što mi je puna glava više kumova, pobratima, posestrima u Specijalnom državnom tužilaštvu i u sudovima? Jeste li mi tada rekli da se vi ne odričete vaših kumova? Jesam li saopštio da neću da glasam više, neko je nekome kum, čija sestra je posestrima sa nekim u tužilaštvu, neko je nekome kidao pupak, neko je nekome išao na povojnicu", kazao je Knežević i dodao da neće da učestvuje u tome jer je "prošao kroz lavirint besuđa kad su pravosuđem upravljali Vesna Medenica, Milivoje Katnić, Ivica Stanković i mnogi drugi".

S obzirom na to da Specijalno državno tužilaštvo nije promijenilo optužnicu protiv Kneževića i ostalih koju je 2017. godine podiglo SDT na čijem je čelu bio danas pritvoreni bivši Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, a zastupao je takođe pritvoreni tužilac Saša Čađenović, Knežević je iz Skupštine imao poruku i za njihove kolege koje zastupaju optužnicu u ponovljenom postupku, ističući da je metod rada GST-a Vladimira Novovića "preslikan od njihovih prethodnika Milivoja Katnića i Ivice Stankovića".

TUŽILAČKI RUČKOVI, ČLANSKE KARTE I „TERORISTIČKO“ GLASANJE ZA GST 

"Oni redovno prave balanse nakon svake medijske kritike i političkog saopštenja želeći da pošalju poruku kako su im svi jednaki, ono što radi SDT prethodnih nedjelja predstavlja obrazac ponašanja Katnića iz njegovog zlatnog perioda zato što prave ravnotežu između poslanika koalicije ZBCG i onih koji su mljeli ljude", kazao je Knežević i naglasio da Marković i Novović treba da direktno disciplinski kazne tužiteljku Jelenu Protić koja je zastupala optužnicu za državni udar, jer se „naprasno razboljela uoči čitanja završnih riječi“. 

On je dodao da slučaj dobija dva nova tužioca, Zorana Vučinića i Sinišu Milića.

"Gospodin Vučinić je na Božić prisustvovao jednom ručku koji sam ja organizovao u kući jednog mog prijatelja. Došao čovjek i svašta rekao za 'državni udar' - da je to sramota, da je kriminal što rade Katnić i Čađenović i čak me molio da iskoristim svoj uticaj da on bude šef tužilačke organizacije u Podgorici. I umjesto da se čovjek izuzme, jer je jeo svinjetinu sa mnom, on traži da budem osuđen pet godina... Brat ovog drugog, Siniše Milića, dolazi u DNP da traži člansku kartu kako bi ostao savjetnik u jednom državnom preduzeću", kazao je Knežević o specijalnim tužiocima koji su završili posao svoje koleginice koja je na bolovanju i zatražili identične kazne kao i SDT Milivoja Katnića – po pet godina zatvora za Kneževića i Mandića. On je takođe pitao da li je bio terorista i 2021. godine kada je trebalo da se glasa za Glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića i poručio Vrhovnom državnom tužiocu da će svako ko je kriv, iz DF-a ili DPS odgovarati, ali da se tužioci neće baviti politikom. 

Ipak izgleda da su upravo očekivanja poslanika Kneževića i aktuelne vlasti, čiji je sastavni dio i njegova partija, bila da se novoizabrani tužioci bave politikom ili makar onim što je politički diktat vlastodržaca. Tome svjedoče sastančenja sa kandidatima za funkciju Vrhovnog državnog tužioca i kabinetu predsjednika Vlade, ali i privatni razgovori političara i specijalnih tužilaca koje je Knežević naveo. 

POJAČAVANJE POLITIČKOG PRITISKA

Retorika predstavnika vlasti nikada nije bila oštrija prema novom VDT-u i SDT-u do ovog Kneževićevog nastupa u Skupštini, a izvori M portala iz partija vlasti tvrde da je uzrok tome što su očekivanja optuženih za državni udar od novoizabranih tužilaca, nakon pobjede na izborima 30. avgusta 2020. godine i nakon što je Apelacioni sud u februaru 2021. godine ukinuo prvostepenu presudu, u najmanju ruku bila da optužnica bude ublažena kako bi dovela do oslobađajuće presude ili da budu tražene manje zatvorske kazne.

Da sve ide u pravcu rušenja optužnice za državni udar putem političkog pritiska na tužilaštvo, policiju i službe bezbjednosti, svjedoče i hapšenja bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i specijalnog tužioca Saše Čađenovića, dvojice ljudi koji su istraživali slučaj, pisali i zastupali optužnicu u najkrupnijem slučaju u istoriji crnogorskog pravosuđa. 

Da sa optužnicama protiv Katnića i Čađenovića nešto ne ide kako treba, jasno je po trajanju pritvora koji se stalno produžava (Čađenović je čak 19 mjeseci u istražnom zatvoru), a istrage se traljavo kreću od krupnih optužbi za saradnju sa kriminalnim klanovima do brojanja zasada krompira i ispitivanja fizičkih radnika koji su radili na imanju. 

Međutim, kako je SDT ostalo pri kompletnoj optužnici za državni udar u sadržaju i visini kazne kako su ih tražili Milivoje Katnić i Saša Čađenović, Knežević i ekipa su pokušali da politički pritisak na pravosuđe podignu na maksimalan nivo – pozvali su svog političkog patrona i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da prisustvuje nekoj formi „sverpskog sabora“ na dan izricanja presude, 12. jula.

Ta taktika se izjalovila, tvrde izvori M portala iz diplomatskih krugova, jer Vučić odlično balansira prema zapadnim partnerima i zna da je čitav proces još od otkrića planova za državni udar, pod budnom pažnjom zapadnih službi, koje su i učestvovale o otkrivanju ruske zavjere. Što je za Vučića još važnije, politički lideri zapadnih partnerskih država često pominju pokušaj državnog udara u Crnoj Gori kao jedan od najupečatljivijih primjera pokušaja Rusije da proširi uticaj na Balkanu i spriječi širenje NATO-a. Takođe, predsjednik Srbije odlično pamti da je upravo on bio prvi državnik koji je javno, na konferenciji za medije, potvrdio da su srpske službe razotkrile kako je pripremana zavjera u Crnoj Gori i prikupile dokaze o tome. Zbog svega toga, Vučić je lukavo odbio da boravi u Crnoj Gori na dan izricanja presude svojim političkim pulenima, mada je ranije i sam rekao da je 12. jul najbolji datum da se pojavi i pruži podršku aktuelnoj vlasti i rekonstrukciji Vlade. 

ŠIŠMAKOV I POPOV AKTIVNI U RATNIM OPERACIJAMA U UKRAJINI

Vučićevim odbijanjem da boravi u Crnoj Gori na dan izricanja presude značajno se smanjuju pritisci na tužilaštvo, ali u prvom redu na predsjednika Višeg suda Zorana Radovića, koji sudi u ovom predmetu i koji će 12. jula pročitati novu presudu u slučaju poznatom kao državni udar. 

Sa druge strane, pažnja zapadnih partnera usmjerena na ovaj slučaj nije toliko „glasna“, ali je nesmanjena još od 2016. godine, posebno zbog njihove uloge u otkrivanju zavjere i činjenice da su dvojica ruskih obavještajaca, koji su optuženi u ovom slučaju, Eduard Šišmakov (Širokov) i Vladimir Popov i danas aktivni u ruskoj GRU, posebno u operacijama na teritoriji Ukrajine. 

Naime, Šišmakova danas nema u bazama podataka o javnim funkcijama u Rusiji, ali se nalazi na spisku osoba pod sankcijama Ukrajine, koje se odnose na zabranu raspolaganja imovinom, transakcija, letova i transporta preko te zemlje. 

Njegov kolega i saradnik na pokušaju državnog udara u Crnoj Gori Vladimir Popov je, kako je izvijestila RSE, prema podacima od prije pola godine bio je zaposlen u ruskoj Saveznoj državnoj instituciji "Vojna jedinica 29155" i aktivan u operacijama u Ukrajini. Ova jedinica služi za pružanje obavještajnih podataka za ruske vojne komandante. Takođe se bavi elektronskim nadzorom i regrutovanjem stranih špijuna i sajber špijunažom. Popov je bio rukovodilac u izdavačkoj kući "Страховая пресса" koja od 2020. ne radi, piše RSE. 

Eduard Šišmakov, ruski vojni oficir, pripadnik Glavne obavještajne uprave (GRU), prvostepeno je osuđen na 15 godina zatvora jer ga je SDT teretilo kao glavnog organizatora i finansijera terorističkih aktivnosti sa političkim motivom rušenja vlasti u Crnoj Gori.

Vladimir Popov osuđen je prvostepeno na 12 godina zatvora.