Uljarević: Šoškić uveo nove zabrinjavajuće mehanizme obračuna sa medijima, važno je da ne izostane valjana reakcija društva

Centar za građansko obrazovanje (CGO) prije nekoliko dana uputio je Tužilačkom savjetu pritužbu na postupanje tužioca Miloša Šoškića, te zahtjev za utvrđivanje njegove odgovornosti zbog načina na koji je napisao dio prijedloga za produženje pritvora bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, kojim se targetira sedam istaknutih poslenika javne riječi – novinari/ke Draško Đuranović, Kaćuša Krsmanović, Tamara Nikčević, Darko Šuković, Šeki Radončić, Samir Rastoder i pisac Milorad Popović. 

Izvršna direktorica CGO, Daliborka Uljarević u izjavi za Portal Analitika ocjenjuje da puko licitiranje brojkama razmijenjenih poruka između pomenutih novinara i bivšeg GST-a protiv kojeg je pokrenut postupak, ne može biti pravni osnov za produženje pritvora ukoliko ih, kako navodi, ne prati jasna indikacija da te poruke, u svim pojedinačnim slučajevima, sadrže neke inkriminišuće radnje. 

“Pritom, ukoliko bi te poruke zaista sadržale takav sporan sadržaj, valjda bi prvi tužilac trebao te novinare da sasluša, što se nije desilo, i zato sve ovo upućuje na tešku zloupotrebu koja ima društveno dalekosežne posljedice po slobodu medija”, podvlači Uljarević.

Targetiranje karakteristično za autoritarna društva 

Kako naglašava, ono što smo vidjeli u postupanju tužioca Šoškića kad je riječ o ovom dijelu targetiranja novinara je bez presedana ne samo u Crnoj Gori, nego i mnogo šire, a kako ističe, karakteristično za autoritarna društva u kojima su značajno sužena prava i slobode. 

„Posebno je indikativno da su svi targetirani novinari jedne političke orijentacije i vrlo kritičkog stava prema radu Tužilaštva, ali i prema novim vlastima, na što oni imaju Ustavom i zakonom zagarantovano pravo slobode izražavanja, a dodatnu odgovornost kao pripadnici medijskog esnafa da pod kritičku lupu stavljaju odluke donosilaca odluka. Donosioci odluka na to treba da odgovore argumentovano a ne etiketiranjem ili crtanjem meta onima čija im riječ ne prija“, ukazuje sagovornica Analitike. 

Ističe da je u tom kontekstu važno podsjetiti i da je Crna Gora već dugo loše pozicionirana na međunarodnim rang listama slobode medija, a jedan od elemenata koji se procjenjuje prilikom tog rangiranja su, kako napominje, upravo ovakvi vidovi arbitrarnosti i targetiranja bez dobro obrazloženih dokaza od strane izvršne vlasti i organa koji vrše procesuiranja. 

„Uloga je i tužilaštva i suda da štite zakon, profesionalne standarde i najbolje prakse kako bi se čuvali i kritički orijentisani pojedinci od zloupotreba represivnog aparata, a posebno predstavnici medija koji igraju ključnu ulogu u demokratskom društvu osiguravajući odgovornost i informisanost građana i građanki o različitim aspektima rada institucija, a što sve u konačnom može doprinijeti i ugledu pravosuđa i boljem pozicioniranju Crne Gore na mapi slobode medija“, naglašava Uljarević. 

Ćutnja VDT i Tužilačkog savjeta pozicionirala bi ih kao saučesnike 

Govoreći o pritužbi koju je uputio CGO, naša sagovornica podvlači da, nažalost, imamo ne samo jedan kontinuitet neprepoznavanja uloge i značaja medija i kritički orijentisanih subjekata, već i zabrinjavajuće nove mehanizme obračuna koje je uveo tužilac Šoškić i zato je, kaže, važno da ne izostane valjana reakcija i društva i nadležnih institucija.

“Naša je reakcija principijelna, jer se decenijama bavimo slobodom medija i slobodom govora, a dio naših prijedloga u ovoj oblasti, koje smo i pionirski u Crnoj Gori godinama zagovarali, i zbog toga trpjeli napade i samih medija, uključujući i one kojima pripadaju ili su pripadali neki od novinara/ki koje Šoškić targetira, našli su svoje mjesto i u zakonskim odredbama za ovu oblast (npr. oko transparentnosti finansiranja medija iz javnih fondova, transparentnosti vlasništva u medijima, regulacije komentara na portalima, itd), a u čemu je Crna Gora sebe pozicionirala kao državu koja je ova pitanja najbolje uredila u regionu i šire”, napominje Uljarević. 

Napominje da se CGO zalaže za primjenu najboljih praksi u ovoj oblasti, koje bi odgovorile na ono što su i potrebe društva. 

“Iz te pozicije, cijenimo da ovakav Šoškićev pristup ima ozbiljan potencijal da ograniči slobodu medija i slobodu govora, odnosno upravo ovakvim njegovim postupanjem tužilac sam vrši uticaj na odabrane, i očito nepodobne, medije i novinare postavljajući ih kao mete u kontekstu djelovanja organizovanih kriminalnih grupa”, upozorava Uljarević. 

Kako dodaje, naravno, nijesu naivni i svjesni su nespremnosti institucija na priznanje greške i nezdrave solidarnosti koja nerijetko štiti one koje ne bi smjela da štiti u mnogim profesijama, uključujući i Tužilaštvo.

“Ali, ostavljamo prostor i novom VDT-u kao i svim članovima Tužilačkog savjeta da pokažu da li će nas pozitivno iznenaditi kroz prepoznavanje ovog problema i opasnih posljedica koje nosi. Najgore bi bilo, iako ne neočekivano, da pobjegnu od izjašnjavanja oko ovog pitanja, jer bi to bila podrška sličnim postupanjima a što bi ih ubuduće stavljalo u poziciju saučesnika u ograničavanju prava i sloboda što je suprotno duhu njihovih nadležnosti”, zaključuje Uljarević.