Milatović proglasio dva i vratio tri zakona Parlamentu: Izglasana zakonska rješenja nastavak politizacije institucija

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović proglasio je Zakon o korišćenju energije iz obnovljivih izvora i Zakon o dopuni Zakona o koncesijama, saopšteno je iz njegove Kancelarije za odnose s javnošću.

Predsjednik je vratio Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, Zakon o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o energetici.

U odnosu na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, u obrazloženju odluke Predsjednik je naveo da je usvojenim Zakonom, pored ostalog, uveden poseban postupak zapošljavanja policijskih službenika bez javnog oglašavanja i bez kadrovskog plana.

“Naime, imajući u vidu da usvojenim zakonskim rješenjem kompletnu proceduru izbora policijskih službenika sprovodi Ministarstvo unutrašnjih poslova preko komisije koju obrazuje ministar, kojem je ostavljeno faktički diskreciono pravo da donosi odluke o prijemu u radni odnos velikog broja policijskih službenika, a obzirom da su ministri nesumnjivo politički izabrana lica, u tom smislu postoji visok stepen rizika od dodatne politizacije kako navedenog Ministarstva, tako i Policije”, stoji u obrazloženju.

Kada je u pitanju Zakon o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, predsjednik Milatović je naveo da se usvojenim izmjenama Zakona, pored ostalog, mijenja način izbora direktora obrazovnih ustanova tako što se predviđa da iste bira i razrješava ministar, umjesto školski odbor, kako je to bilo definisano dosadašnjim zakonskim rješenjem.

"Smatram da se na navedeni način proces izbora direktora dodatno centralizuje, a njegova transparentnost smanjuje, što ga čini ranjivim i podložnim politizaciji. Imajući u vidu da je obrazovni sistem jedan od stubova razvoja našeg društva, mišljenja sam da usvojene izmjene predstavljaju korak unazad u odnosu na važeće rješenje za koje se očekivalo da bude dodatno unaprijeđeno jačanjem postojećeg mehanizma”, stoji u obrazloženju upućenom Parlamentu.

U odnosu na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o energetici, Predsjednik države je naveo da su predloženim amandmanskim djelovanjem, uvedene suštinske promjene u načinu izbora članova i predsjednika Odbora Regulatorne agencije za energetiku i regulisanje komunalne djelatnosti. Konkretno, promjene se odnose na izmjenu člana 30 i brisanje članova 31 i 32 postojećeg Zakona.

Uvođenjem pomenutog amandmana, Skupština Crne Gore preuzima direktnu ulogu u imenovanju članova Odbora, dok se ukida dosadašnja Komisija sastavljena od sedam članova koje su predlagali: Vlada, Crnogorska akademija nauka, Univerzitet Crne Gore Privredna komora Crne Gore i Skupština Crne Gore na predlog Administrativnog odbora.

“Smatram nedopustivim da se kroz najavljeno tehničko prilagođavanje Zakona vrše suštinske promjene tako što se mijenja način izbora članova Odbora Regulatorne agencije. Ova promjena može rezultirati povećanjem političkog uticaja na proces imenovanja, uz smanjenje objektivnosti i stručnosti u odabiru članova Odbora. Regulatorna agencija igra ključnu ulogu u osiguravanju nepristrasnog i efikasnog upravljanja energetskim sektorom. Svako narušavanje njene autonomije putem političke kontrole predstavljalo bi ozbiljnu prijetnju stabilnosti i dugoročnoj održivosti energetskog sistema Crne Gore, posebno u kontekstu nastavka politizacije državnih energetskih kompanija i izostanka reformi koje bi unaprijedile transparentnost i efikasnost njihovog poslovanja", navedeno je u obrazloženju.

Takođe, Predsjednik države je u odnosu na pomenute zakone istakao da je imajući u vidu značaj predloženih izmjena, neprihvatljivo to što predmetni zakoni nijesu prošli javnu raspravu.

“Ovaj potez predstavlja nastavak loše prakse ostvarivanja političke kontrole nad nezavisnim institucijama. Suštinske promjene sistemskih zakona moraju proći sve predviđene demokratske procedure i uključiti zainteresovanu javnost i stručna tijela. Samo tako ostajemo posvećeni unaprjeđenju vladavine prava i demokratije u Crnoj Gori”, stoji u obrazloženju upućenom Parlamentu.