Da li je Beograd komandovao popisnu prevaru u Crnoj Gori

Pozivi da se što prije objave rezultati popisa u Crnoj Gori prerastaju posljednjih dana u pravu kampanju, očigledno koordiniranu između beogradskih glasila i ovdašnjih prosrpskih stranaka. Bilo da su posrijedi "ozbiljne" analize beogradskih sociologa, istoričara, političkih analitičara... spinovi odavno pročitanih agenata BIA ili karakteristične "duhovitosti" Milana Kneževića, poruka je jedna - Srba će biti više (nego Crnogoraca, dodaju pojedini).

Šta je u pozadini ovakvog nametanja rezultata Popisa u središte interesovanja javnosti? Na to pitanje za Antenu M odgovara jedan od vodećih stručnjaka u ovoj oblasti, uz molbu da, zbog grube politizacije te teme, ne objavljujemo njegovo ime.

- Kao da žele da objave podatke bez kontrole koja je planirana u septembru i suspenduju Sporazum o realizaciji Popisa. Shodno Sporazumu, građani provjeravaju svoje podatke (preko softvera koji smo čekali 5-6 mjeseci). Takođe, Monstat je u obavezi da provjeri (upari) prikupljene podatke sa registrima zbog čega je izvršena izmjena seta zakona u julu. Shodno Sporazumu, i politicke partije rade kontrolu za ona tri identitetska pitanja na 5% popisnog materijala. Očigledno neko želi ovo sve da izbjegne (iako sve piše u sporazumu) i objavi podatke bez kontrole."

Sagovornik Antene M podsjeća da je premijer Milojko Spajić garantovao poštovanje svakog slova Sporazuma, a opozicija, odlučivši da mu vjeruje, pozvala građane da prekinu bojkot i popišu se. Time je opozicija prihvatila na sebe veliki dio odgovornosti za regularnost sprovođenja i rezultata Popisa.

- Očekivati da Spajić održi obećanje, nakon svega što smo vidjeli posljednjih mjeseci, nakon toliko situacija u kojima se pokazalo da su premijer i PES pod punom kontrolom Andrije Mandića, iluzorno je", kaže sagovornik Antene M i dodaje kako je "sada na opoziciji da pokuša da spriječi prevaru".

Iako su rezultati Popisa zvanično nepoznati, tačnije rečeno - tajna, naš sagovornik tvrdi da je u proces brojanja uključeno i previše ljudi da najintrigantniji procenti, oni o nacionalnom i jezičkom izjašnjavanju, ne bi "procurili" barem do najbolje informisanog, odnosno najzainteresovanijeg dijela javnosti. I upravo u toj činjenici - da se barem okvirno znaju rezultati u te dvije kategorije - sagovornik Antene M vidi motiv za kampanju prosrpskih partija i srpskih glasila.

- Dovoljno ljudi već zna da, uprkos silnim institucionalnim pritiscima, naročito u opštinama kojima vladaju prosrpske stranke; uprkos kampanji crkve, naročito na teritoriji jedne eparhije, da se građani izjasne kao nacionalni Srbi koji govore srpskim jezikom; uprkos činjenici da se jedan relativno bitan broj Crnogoraca na kraju nije htio popisati - plan zatiranja crnogorskog imena nije ostvaren. Broj nacionalnih Crnogoraca i dalje je veći za dvocifren procenat u odnosu na broj Srba, a broj govornika srpskim jezikom nije se primakao natpolovičnoj većini. Zato je sada na sceni pokušaj da se kršenjem odredbi Sporazuma ostvari ono što je izostalo na terenu".

Ekspert za popisnu materiju naglašava još jedan važan momenat:

- Teško da će neko iz Monstata prihvatiti da bude saučesnik u eventualnom pokušaju popisne prevare. Ne kažem to samo zato što vjerujem u profesionalni integritet zaposlenih, a vjerujem mnogo više nego što, na žalost, vjeruje veliki dio naše javnosti, nego i stoga što svako iz Monstata zna da tragove eventualnog krivotvorenja podataka nije moguće ukloniti. A kazne su rigorozne".

Brojni sagovornici Antene M iz redova političara i političkih analitičara saglasni su da se ovakav način bavljenja rezultatima Popisa mora staviti u kontekst problema što ih Aleksandar Vučić ima sa "litijumaškim" protestima u Beogradu, ali i predstojećih vanrednih izbora u Podgorici. Izreda su saglasni da je posrijedi tema koja može poslužiti za skretanje pažnje sa događaja koji prijete da uzdrmaju vlast u Beogradu, ali i tema koja može mobilisati pristalice vlasti u Podgorici. 

Šta god da je u pozadini kampanje koju su zahuktali mediji i političari pod kontrolom Beograda, suštinska pitanja su jasna i odgovor moraju dobiti veoma brzo...

Da li će Milojko Spajić i Vlada CG još jednom pristati da budu saučesnici u ostvarenju planova Beograda posredstvom NSD Andrije Mandića, DNP Milana Kneževića i Demokrata Alekse Bečića? Da li će se crnogorska opozicija pokazati nemoćna da obezbijedi poštovanje potpisanih regula i da efikasno reaguje na njihovo eventualno kršenje? Da li će se prvi veliki uspjeh Milojka Spajića kao premijera, dogovor sa opozicijom o uslovima sprovođenja Popisa, pokazati kao njegova prva velika manipulacija za čiju je spoznaju trebalo da prođe desetak mjeseci?

I, konačno, ako se ispostavi kako je odgovor na prethodna pitanja - da, imaju li građani Crne Gore snage da, napokon, politici razaranja države i crnogorskog nacionalnog korpusa kažu - ne?!