Vujović: Crna Gora nema resurse da nahrani ambicije svih političkih lidera i liderčića

Teško da bi, u bogatoj istoriji kakvu Crna Gora ima, 30. avgust mogli označiti kao neki ključni dan, kako to misli predsjednik građanskog pokreta URA, Dritan Abazović (koji je ovaj datum nazavo najvažnijim u istoriji Crne Gore). U političkom smislu 30. avgust jeste važan, jer je došlo do promjene dugogodišnje vlasti. Ali, tu se iscrpljuju dometi tog dana, uzimajući u obzir što je Crna Gora dobila nakon toga. To je, gostujući u 24 sata Televizije E, kazao profesor na Fakultetu političkih nauka, Zlatko Vujović.

“Za vlast do 2020. godine, vezivale su se i korupcija, i zloupotreba funkcija, i resursa, i tako dalje. Ali, onda se postavlja pitanje da li su promjene donijele da Crna Gora nema više tih problema. Daleko od toga! Crna Gora ima iste probleme. Vlast u Crnoj Gori, ova nova od 2020 - 2024. godine, puna je korupcijskih skandala, zloupotreba državnih resursa postala je pravilo, a partijska zapošljavanja neka nova normalnost. Crna Gora jeste promijenila vlast, ali se nijesu desile promjene, samo zamjene na određenim pozicijama”, smatra Vujović.

Profesor na FPN-u ukazuje na još jedan veliki problem – kulturološki.

„Ovi koji su sada došli (vlast) doživjeli su da su prethodni imali sve, pa je vrijeme da oni naprave novu raspodjelu i preraspodjelu plijena. Sve što gledamo u protekle četiri godine jeste kako se crnogorski resurski, državna i imovina građana raskuba na razne strane, a ključna pitanja, unutar vladajuće koalicije, su ko treba da dobije više plijena, jer doživljavaju da im pripada”, rekao je Vujović.

Bez dominantne partije, politički stožer SPC

Heterogena politička scena u Crnoj Gori donijela je neizvijesnost izbornog rezultata, više nema jedne dominantne partije, oko koje će se grupisati ključni akteri da bi se formirala parlamentarna većina, objašnjava Vujović. Ali, umjesto toga, kako kaže, tu je glavni politički stožerni akter, Srpska pravoslavna crkva, koja uz podršku Beograda konsoliduje parlamentarnu većinu, zarad interesa zvaničnog Beograda. Smatra da u vladajućoj većini nama programske razlike, već da je riječ o klijentelističkoj koaliciji, koja ideološki pripada onome što se naziva “srpski svet” odnosno, sagaslna je sa svim onim što posljednjih decenija rade zvanični Beograd i Moskva.

Raslojavanja, ambicije, resursi...

Govoreći o brojnim raslojavanjima u PES-u, Bošnjačkoj stranci, građanskom pokretu URA, o tome što više kao politička cjelina ne postoji ni Demokratski front, Vujović kaže da Crna Gora nema toliko resursa kojima bi nahranila ambicije svih političkih aktera, lidera, liderčića, koji su dobili službeni auto, vozača…

„Ali, žele sve više i više… Možda je to više izraženo u odnosu na prethodnu vlast iz razloga što ovi sad znaju da im je ograničeno vrijeme trajanja. Mi imamo jednu vulgarizaciju političkog prostora, gdje se sve svodi na to ko će prije i više uzeti od onoga što pripada građanima. Nema rezultata u borbi protiv korupcije. Vidjeli ste da se najveći šverc cigareta dešavao 2023. godine, u vrijeme vlasti tadašnjeg premijera Dritana Abazovića. On je sav svoj medijski nastup bazirao na tome da je zaustavljen šverc cigara. Ne da nije zaustavljen, nego je doživio ekspanziju u odnosu na prethodne godine, prema zvaničnim podacima Evropske unije”, istakao je Vujović.

Spasonosni projekat EU

Spasonosno je to što je Crna Gora, u međuvremenu, kaže Vujović, postala projekat Evropske unije, inače bi potonuli u blato iz kojeg bi se teško mogli izdići.

„Zahvaljujući geostrateškim procesima Crna Gora je jednostavno izabrana da bude nova članica Evropske unije. I Crna Gora će to postati. Ali, ne zbog toga što to žele vladajuće političke elite. Pritisak iz EU i Sjedinjenih Američkih Država je toliko veliki i jasno iskazan da koliko god pokušavali i Andrija Mandić, i Milojko Spajić, i njihove partije da odgode taj proces, to se neće desiti. Ukoliko se budu previše postavljali kao barijere, oni će jednostavno biti uklonjeni sa tih pozicija. Jer, to je sada u agendi nekih drugih, mnogo moćnijih igrača. Biće pokušaja, prije svega, zvaničnog Beograda i partija koje kontroliše da proces integracija zaustavi, ali, vjerujem da to nije moguće“, ističe Vujović.

Peti septembar 2021.

U susret godišnjici ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Srpske pravoslavne crkve, Joanikija, na Cetinju, Vujović podsjeća da je riječ o nelegitimnom činu, kojem su se građani s pravom usprotivili.

“Vidjeli smo da se kroz brutalnu silu pokušala nametnuti volja građanima. To je jedan mračan datum u crnogorskoj istoriji, kada govorimo o odnosu države prema građanima. Bila je to teška zloupotreba sile onih koji su odlučivali i urušavanje vladavine prava. Upravljanje policijom preuzeli su oni koji nisu imali ovlašćenja. To je, na neki način, bio jedan od najtamnijih trenutaka u crnogorskoj istoriji, gdje je država prestala da postoji i postala vlasništvo u rukama uskog kruga ljudi”, naglasio je Vujović.

Lokalni izbori

Održavanje loklanih izbora u Glavnom gradu biće, kaže, definitivno jedan od ključnih testova za održavanje na vlasti vladajuće koalicije. Ako koalicija koja ima dvotrećinsku podršku u crnogorskom parlamentu izgubi Podgoricu, teško da se može govoriti da ima puni legitimitet vladanja na nacionalnom nivou, objašnjava Vujović.

“Ako sa tom količinom moći raspolažete na nacionalnom nivou, a vidite da je dramatično pala podrška na nivou Glavnog grada, koji predstavlja trećinu biračkog tijela, to će biti alarm za dio koalicionih partnera. Ne zbog toga što će premijer Spajić reći - izgubio sam legitimitet, idemo na izbore, već će neki koji podržavaju tu vlast shvatiti da mogu da potonu sa njom, i tako će podstaći neke procese unutar vladajuće koalicije”, rekao je Vujović.

Političke kombinatorike

U slučaju promjene odnosa snaga i formiranja neke nove koalicione većine, pa opozicija preuzme opštinu, to bi, vjeruje Vujović, moglo da pokrene neke druge procese, prvo na lokalnom, a zatim i nacionalnom nivou.

"Štit vladajuće koalicije je da DPS ne smije biti ni u jednoj vlasti. Što to znači? Politikološki, to je jasno, držite van internog sistema jednu partiju koju pokušavate označiti kao antisistemsku, neprihvatljivu. Na taj način u igri su samo oni koji su unutar kruga. I nije to samo DPS, već i SDP, SD i tako dalje. Numerički gledano, ne može ni jedna vlast da bude bez DF-a. Ako postavite pravilo da DPS ne može biti dio bilo koje vlasti, to znači da će dio svake vlasti biti DF, ali ne samo DF nego i Demokrate. Racionalan, ali i očajnički pristup, ukoliko se samo na taj način zadržava vlast”, objasnio je Vujović.

Premijer Spajić, viđen kao “prozapadni igrač” postaje neko ko ispunjava zahtjeve zvaničnog Beograda, naglašava Vujović, i dodaje da predsjednik Jakov Milatović, viđen kao jedan od ključnih saveznika Beograda, naglo mijenja stranu i pravi veći otklon, što je nevjerovatno, osim ako nije, kako kaže, riječ o nekom osmišljenom političkom manevru. Vujović ne isključuje mogućnost da se, kako kaže, igra otvori i svako sa svakim ode u koaliciju. Smatra da bi za demokratiju Crne Gore, njen razvoj i građane, to bilo od velikog značaja.

“To znači da više nema neprihvatljivih partnera i da kao država možemo ići ka formiranju jedne prozapadne Vlade, koja će nas uvesti u Evropsku uniju 2028. godine. To bi nam omogućilo da ispunimo cilj, a onda dobijemo pristupe ogromnim fondovima, koji nas jedini mogu spasiti od finansijsko ekonomske krize u koju nas vodi ova Vlada”, zaključio je Vujović.